Povijest

Pojam
Povijest i historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela) [1], ali danas uvelike prevladava povijest. U stručnom nazivlju oni označavaju dva različita pojma: povijest prošlu zbilju, a historija humanističku znanost koja proučava tu zbilju. Srodna znanost koja ju proučava na temelju pisane građe naziva se historiografijom. Znanstvenika koji istražuje ljudsku povijest nazivamo povjesničarom. (Vidi članak historija za podrobnija objašnjenja.)

Povijest može podrazumijevati samo ljudsku prošlost, u cjelini ili od nastanka civilizacije (ono što prethodi povijesti je pretpovijest ili prapovijest). Također se govori o povijesti u širem smislu, obuhvaćajući ne samo ljudsku prošlost, nego i povijest Zemlje ili cijelog svemira.

Kronologija
Kronološki povijesni tijek može se podijeliti na tri glavna razdoblja. Prvo razdoblje (pretpovijest) obuhvaća nastanak i razvoj svemira i Zemlje do pojave čovjeka. Drugo razdoblje (prapovijest) traje od pojave čovjeka do otkrića pisma, a treće (povijest) počinje otkrićem pisma i još uvijek traje. Nazivi pretpovijest i prapovijest koriste se također i kao sinonimi.

Pretpovijest
Pretpovijesno razdoblje obuhvaća nastanak i razvoj svemira i Zemlje do pojave čovjeka. Proučavanjem tog razdoblja bave se astronomija, fizika, geologija i biologija.

Povijest svemira
Pretpostavlja se da je svemir star oko 13,7 milijardi godina, te da je nastao Velikim praskom. Najraniju povijest svemira astronomija dijeli na nekoliko epoha. Iza epohe kvantne gravitacije, slijede redom epoha velikog ujedinjenja, epoha elektroslabe sile (kvarkovska epoha), leptonska epoha, fotonska epoha, epoha u kojoj svemir postaje proziran i epoha formiranja galaktika nakon koje nastupa sadašnja faza razvoja svemira.

Geološka povijest Zemlje


Razdvajanje Pangee tijekom mezozoika
Nastanak i razvoj Zemlje prije pojave čovjeka dijeli se na geološke eone, ere, razdoblja (periode) i epohe.

Pretkambrij

Pretkambrij je trajao od otprilike prije 3800 - 545 milijuna godina. Dijeli se na arhaik i proterozoik.

Fanerozoik[uredi VE | uredi]
Fanerozoik je započeo prije otprilike 545 milijuna godina i traje do danas. Dijeli se na tri geološka razdoblja (perioda). Prvo od njih je paleozoik ili staro doba (prije 545 - 248 milijuna godina) koji se dijeli na kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon i perm. Drugo razdoblje je mezozoik ili srednje doba (prije 248 - 65 milijuna godina) i dijeli se na trijas, juru i kredu. Treći period je kenozoik ili novo doba (prije 65 - 1,8 milijuna godina), koji se dijeli na tercijar i kvartar (prije 1,8 milijuna godina - danas).[2]

Prapovijest

Prapovijesno razdoblje počinje pojavom čovjeka i traje do povijesnog razdoblja, koje karakterizira početak upotrebe pisma i pojava historiografski uporabljivih dokumenata. [3] Kako razni dijelovi svijeta usvajaju kulturu različitim tempom, preciznu podjelu na razdoblja koja bi vrijedila za cijelo čovječanstvo nemoguće je napraviti. Tako se neka razdoblja vremenski i prostorno preklapaju. Prapovijesno razdoblje proučavaju arheologija, paleontologija i paleoantropologija.

Kameno doba

Prikaz života krapinskog pračovjeka
Starije kameno doba (paleolitik) (prije 2,5 milijuna godina – 10 000. godina pr. Kr.)

prvi hominidi se javljaju prije 8 – 5 milijuna godina, a od životinja se razlikuju inteligencijom
rod australopitek – 4 milijuna godina - Afrika (Etiopija, Tanzanija)
najstarija Lucy
hrane se mesom
mozak im je veći od životinjskog
živi u skupinama
otkriće vatre
kultura oblutaka – 2,5 do 1,5 milijun godina – krešu samo dio kamena
Rod homo

homo habilis – 2,5 – 1,5 milijun godina – spretni čovjek – Kenija, Tanzanija – precizno hvata, razvijen mozak
homo erectus – 1,5 milijun godina – uspravni čovjek – Heidelberg, Peking, Kenija, Java – uspravan, prvo privremeno stanište
1,900.000. godina – oganj – novi način obrade kamena – okresivanjem
homo sapiens – 400 000. godina – mudri čovjek – Europa, Zapadna Azija – živi u čoporima
homo sapiens neandertalensis – Neandertal, Hušnjakovo Brdo – slijepa grana, nema nasljednika
homo sapiens sapiens – Cromagnon, Altamira (Šp), Lascaoux (Fr), Niaux (F)
nomad, živi u čoporima, živi u špiljama, nosi odjeću
Vjera

animalizam – obožavanje duha životinje kao zaštitnika zajednice
animizam – vjerovanje u postojanje duhova koji prožimaju sve
totemizam – vjeruju u ljudsku povezanost sa životinjama i njima u čast izrađuju umjetničke predmete
Umjetnost

početci umjetnosti – špiljsko slikarstvo - Altamira (Španjolska), Lascaoux (Francuska)
simboli plodnosti Wilendorfska Venera
Srednje kameno doba (mezolitik) (10 000. – 6500. godina pr. Kr.)

10 000 - 6500. godina
postledeno doba
nastanak rasa - negroidi, europeidi, mongoloidi
povećanje vodenih površina – promjena flore i faune
male i brze životinje (ubijaju ih lukom i strijelom)
razvoj lova i ribolova (luk, strelice, udice, harpuni)
nastaju prve nastambe
odjeća i obuća je od kože
pripitomljena prva životinja – pas
razvitak ljudskih zajednica – obitelji se udružuju u rodove
Mlađe kameno doba (neolitik) (6500. - 3500. g. pr. Kr.)

holocen – Eufrat, Tigris, Nil – zemlje plodnog polumjeseca
ljudi se više ne sele, sjedilački način života
razvoj ratarstva i stočarstva – pšenica i ječam, proso i riža, kukuruz
prvi alati – motika, srp, plug
pripitomljavanje ovaca, koza, konja, goveda, svinja, magarca i kokoši
prva ljudska naselja
Jerihon (8000.)
Catal Hüyük (7000.)
Qatal Jarmo (7000.)
izumi – obrada kamena glačanjem, tkalački stan, keramičko posuđe, kotač
stvaraju se šire ljudske zajednice – rod, bratstvo, pleme
vjera – kult plodnosti (kult Majke Zemlje), animizam i animalizam
umjetnost – graditeljstvo:
prva svetišta – megalitsko graditeljstvo (megaliti – veliki kameni blokovi teški po tonu)
Stonehenge – kameni – dolmeni i menhiri
Hrvatska u kamenom dobu

paleolitik (1,2 milijuna godina – 9000.g) – S Hrvatske i kopno S Jadrana
stariji paleolitik – Šandalja I kod Pule – kultura oblutaka
srednji paleolitik
Hušnjakovo brdo kod Krapine - 1899.-1905. istražuje Dragutin Gorjanović Kramberger – homo neandertalensis (130 000. godina)
spilja Vindija kod Ivanca – kontinuitet nalazišta
spilja Veternica kod Zagreba – kult spiljskog medvjeda
mezolitik (8000. – 5000.) – Šandalja II, Lopar, Vindija
neolitik (5000.) – sjedilačke kulture – utjecaj Mediterana i Srednje Europe
Sjeverna Hrvatska
starčevačka kultura (5500. – 4500.) – boja oker
sopotska kultura (4500. – 3500.) – cik cak uzorak
korenovska kultura – trakaste linije
Južna Hrvatska
impresso kultura (impresso cardum kultura) - nakit, školjke
danilska kultura (4500. – 3900.) – kružne kolibe, ritoni
hvarska kultura (3900. – 2500.) – meandri
Metalno doba

Brončano oružje pronađeno na području današnje Rumunjske
Metalno doba dijeli se na. bakreno doba (eneolitik) (3500. - 3000.), brončano doba (3000. – 1200.) i željezno doba (od 1200.)

bakar – iz oko 6000. godine, u svakodnevnoj primjeni od 3500.
tehnika obrade bakra – lijevanje i taljenje u kalupima
žive na uzvisinama – gradine (ograđene suhozidom) – grobni humci nekropole
otkriće kositra – bronca (koristi se za nakit, oružje, oruđe…)
razvitak tehnike taljenja – prve prastare talionice – željezo
prve kulture – Bliski Istok i Europa
Kulture

bakreno doba - badenska i lasinjska
brončano doba – kulture na I Sredozemlju i Bliskom Istoku – oko 1700. kultura žarnih polja (u žare spremaju spaljene mrtve)
željezno doba – kulture na Bliskom Istoku i Maloj Aziji – u Europi dvije kulture (Francuska, Švicarska, Austrija, Njemačka)
Hallstatt (Austrija) – srednja Europa – oko 800. g. pr. Kr.
La Tene (Francuska) – srednja Europa – oko 450. g. pr. Kr. (Kelti ili Gali)
obrada željeza – posuđe, noževi, oružje, oklopi
dugi mačevi od kovanog željeza
obrt i trgovina, ratarstvo i stočarstvo
promjene u željeznom dobu
naselja u dolinama rijeka
organizacija života – irigacijski sustav (sustav navodnjavanja), obrana, zakoni, pismo…
raslojavanje društva:
ratari i stočari
obrtnici i trgovci
bogati i siromašni
svećenici
razvitak rodovske zajednice – nekad je bilo po ratničkoj podjeli, sada se izdvajaju rodovski prvaci, koji postaju starješine (kasnije plesmstvo), a predstavnici plemena su plemenski poglavari
nove civilizacije
3000. – uz Eufrat i Tigris nastaje Mezopotamija
3100. – uz Nil nastaje Egipat
2500. – uz Ind nastaju Harappa i Mohendžo Daro
1600. – uz Yangtze nastaje Kina
Hrvatska u metalnom dobu

bakreno doba (3500. – 1800.)
Sjeverna Hrvatska – vučedolska kultura (3000. – 2300.)
od Panonske nizine do Jadrana
utvrđena naselja, kuće blizu jedna drugoj
kuće s polukružnim završetkom
ornamentalna keramika
brončano doba (1800. – 1200.)
Sjever – vinkovačka kultura
Jug – cetinska kultura
cijela Hrvatska – kultura žarnih polja
željezno doba
Grupa Dalj
Grupa Martijanec-Kaptol
Grupa Budinjak
nastanak prvih etničkih skupina – Iliri
Histri – Istra – geometrijski ukrasi na grobovima
Liburni – Raša, Krka – liburne, gusarenje
Japodi – Lika
Kolapijani – Pokuplje
Panonci – Panonska nizina
Delmati – Krk, Neretva
žive u gradinama
dolazak Kelta iz sjeverne Italije u 4. st. pr. Kr. – nositelji latenske kulture
Povijest
Smatra se kako povijest u pravom smislu riječi počinje otkrićem i početkom uporabe pisma, oko 3500. g. pr. Kr. na Bliskom istoku. Proučavanjem ovog razdoblja bavi se povijesna znanost.

Stari vijek

Stari vijek dijelimo prema kulturama čiji tragovi su se zadržali do danas (3.500 pr. Kr. - 5. stoljeće). Najznačajnije civilizacije su Drevna Mezopotamija, Drevni Egipat, Drevna Kina, Drevna Indija, Drevna Grčka i Drevni Rim.

Srednji vijek

Velika seoba naroda
Nakon pada Zapadnog Rimskog carstva prilikom Velike seobe naroda u Europi počinje "mračni" srednji vijek. Bizant nastavlja tradiciju rimskoga carstva. Na zapadu u društvenim odnosima prevladava feudalizam. Najznačajniji pravci u umjetnosti toga razdoblja su predromanika, romanika i gotika.

Novi vijek[
U ranom novom vijeku čovjek gradi brodove kojima istražuje i oplovljava cijeli svijet. Kao početak razdoblja novog vijeka uzima se godina Kolumbovog otkrića Amerike, 1492. godine. U društvenim odnosima se pojavljuje kapitalizam. U umjetnosti i znanosti javljaju se renesansni i barokni stil, te klasicizam i prosvjetiteljstvo. Dolazi i do industrijske revolucije.

Suvremena povijest

U drugoj polovici dvadesetog stoljeća čovjek je uspio napustiti matični planet i sletjeti na Mjesec.
Najnovije doba - doba današnjice, poslije otkrića parnog stroja i željeznice, proizvodnje na vrpci (automobili), zrakoplovi, struja, računala... Kao početak se uzima konac prvog svjetskog rata 1918. godine (nekad se isticalo i nakon Listopadske revolucije 1918.). U društvenim odnosima se pored kapitalizma, koji je sam doživio duboke promjene, javlja i socijalizam. Dvadeseto stoljeće obilježila su dva svjetska rata uz ogromne ljudske gubitke. Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, koje je potrajalo do kraja stoljeća naziva se razdobljem hladnog rata.