Rimska mitologija

Rimska mitologija je uglavnom preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova. Glavni bogovi su Jupiter, Neptun i Pluton. Po rimskim bogovima su nazvani planeti. Međutim, stari Rimljani su nekim od svojih božanstava pridavali mnogo više pažnje od starih Grka, kao što su to Mars, Vesta i Vulkan.



Rimsko božanstvo Grčki pandan Uloga
Saturn Kron Otac bogova i bog vremena
Jupiter Zeus Kralj bogova, bog neba i gromovnik
Neptun Posejdon Bog mora i zemljotresa
Pluton Had Bog smrti i Podzemnog svijeta i tame
Venera Afrodita Božica ljubavi i plodnosti
Minerva Atena Božica rata i mudrosti
Vulkan Hefest Bog vatre, vulkana i kovača
Mars Ares Bog rata, otac Romula i Rema,sin kralja Numitora
Ceres Demetra Božica žita i poljodjelstva
Merkur Hermes Bog trgovine i putovanja, glasnik bogova
Vesta Hestija Božica doma,zaštitnica domaćica
Bacchus (Bakho) Dioniz Bog vina i veselja, hrane i užitka
Apollo (Apolon) Apolon Bog Sunca, svjetlosti i umjetnosti
Dijana Artemida Božica prirode, lova i Mjeseca
Junona Hera Božica braka i kraljica bogova
Prozerpina Perzefona (Kora) Plutonova žena, kraljica Podzemnog svijeta,tame i smrti
Saturn[uredi VE | uredi]
Saturn je bog vremena u rimskoj mitologiji. Njegova je žena Ops, a djeca su mu: Jupiter, Neptun, Pluton, Cerera, Junona i Vesta. U grčkoj mitologiji mu je pandan Kron.

Jupiter[uredi VE | uredi]
Jupiter je vrhovni rimski bog, bog oluja, groma i munje. Jupiter je bog svjetla. On šalje grmljavinu i munju, zaštitnik je pravde, istine, ćudoređa, vojsku zaustavlja u bijegu i dosuđuje joj pobjedu. U povijesno je doba Jupiter Optimus Maximus glavno božanstvo Rima. Najstariji hram rimskog državnog kulta na kapitoliju posvećen je Jupiteru, Junoni i Minervi; u njemu je senat donosio odluke o objavljivanju rata, tu su se potpisivali međunarodni ugovori i vojskovođe prinosili žrtve, a pobjednički su imperatori na povratku u Rim u trijumfalnoj povorci najprije polazili u Jupiterov hram. Po Rimskom Carstvu podizani su mnogi hramovi u čast Jupitera (najčešće na brežuljcima)

koji su predstavljali simbol rimske moći. U carsko doba često ga u kultu identificiraju s različitim, stranim, osobito orijentalnim bogovima (Jupiter Optimus Maximus Serapis, Sabazios, Dolichenus i dr.). Jupiterov grčki pandan je Zeus.

Neptun[uredi VE | uredi]
Neptun je rimski bog mora. Njegov je pandan kod Grka Posejdon. Po Neptunu je ime dobio jedan planet i radioaktivni element neptunij. Neptunova žena je Salacia. Imaju sina Tritona, vodenjaka.

Pluton[uredi VE | uredi]
Pluton je bog podzemlja i smrti. Njegov je grčki pandan Had, iako su Grci Hada također nazivali Pluton. Pluton je povezivan s Plutosom, a po njemu je nazvan planet Pluton i radioaktivni element plutonij. Plutonova žena je Prozerpina, a Pluton ju je oteo od njezine majke Cerere. Pluton se ne bi zaljubio da ga nije začarala Venera, božica ljubavi.

Venera[uredi VE | uredi]

Sandro Botticelli: Rođenje Venere, mit prisutan i u grčkoj mitologiji
Venera je rimska božica ljubavi, lijepote i braka. Njezin je grčki pandan Afrodita. Venera je udata za Vulkana, ali ga je stalno varala s Marsom, njegovim bratom. Po Veneri je ime dobio planet Sunčevog sustava. Venera je bila majka Eneje, praoca Rimljana, te ga je štitila tijekom svih njegovih bitaka, zajedno s Neptunom. Noris Patriticus je sin Venere i Marsa. Venerini pandani u drugim religijama su: Afrodita (Grčka), Turan (Etrušćani), Freya (Germani), Ushas (hinduizam). Kao božica majčinstva, Venera je poznata kao Venus Genetrix (Majka Venera).

Minerva[uredi VE | uredi]

Minervin kip
Minerva je božica ratnica, božica mudrosti. Ona je Jupiterova kćer, a u Grčkoj joj je pandan Atena. Bila je djevica, izumiteljica glazbe. Etrušćanski pandan za Minervu je Menrva. Minerva je u Italiji mnogo štovana, ali je kao ratnica štovana samo u Rimu. U Britaniji je bila božica znanja pa je povezana s božicom Sulis. Minerva je u Rimu slavljena od 19. ožujka do 23. ožujka. Njezin je hram bio na brežuljku Aventinu. Minerva se i danas često prikazuje, na kipovima, na pečatima, u obrazovnim ustanovama. Pečat Kalifornije oslikava božicu Minervu koja u potpunosti izvire iz Jupiterove glave. U ranom 20. stoljeću Manuel José Estrada Cabrera, predsjednik Gvatemale, pokušao je promovirati "Minervin kult" u svojoj zemlji, no od svega je ostalo samo nekoliko hramova u helenskom stilu u parkovima diljem Gvatemale. Minervin kružni tok u Guadalajari, Meksiko, smješten na križanju avenija López Mateos, Vallarta, López Cotilla, Agustín Yáñez i Golfo de Cortez, prikazuje božicu kako stoji okružena velikom fontanom s natpisom koji kaže "Pravda, mudrost i snaga čuvaju ovaj odani grad".

Vulkan[uredi VE | uredi]

Peter Paul Rubens:Vulkan kuje Jupiterove strijele
Vulkan je u rimskoj mitologiji sin Jupitera i Junone, te Venerin muž. Vulkan je bog vatre i vulkana, a izrađivao je i oružje i oklope za bogove i heroje. Također, sagradio je bogovima palače na planini Olimp, te je naprvio prvu ženu Pandoru za osvetu ljudima. U grčkoj mitologiji, Vulkan se naziva Hefest. Vulkan je živio u Etni i ondje izrađivao munje za Jupitera. Vulkanov brat je Mars. Vulkanov kip u Birminghamu, u Alabami, je najveća željezna statua na svijetu.

Mars[uredi VE | uredi]

Kip Marsa na Brandenburškim vratima u Berlinu
Mars je u rimskoj mitologiji sin Jupitera i Junone, Vulkanov brat, Venerin ljubavnik, i bog rata. Otac je Romula i Rema, osnivača rima, te su ga Rimljani smatrali svojim djedom. Za razliku od svoga grčkog pandana Aresa, koji je smatran sirovim i neotesanim, Mars je bio duboko štovani i vrlo omiljen rimski bog. Prema njemu je nazvana planet Mars.

Ceres[uredi VE | uredi]

Kip Ceres sa klasjem u rukama
Ceres ili Cerera je rimska božica žitarica i poljodjelstva. Često je prikazivana sa klasjem žita, koje je bilo njen simbol. Sa Jupiterom je imala kći Prozerpinu, koju joj je oteo Pluton. Njen grčki pandan je Demetra. Po njoj je nazvan prvi otkriveni asteroid 1 Ceres.

Merkur[uredi VE | uredi]

Hendrick Goltzius: Merkur sa slikarskom paletom i kistovima
Merkur je rimski bog trgovine, putovanja, te je glasnik bogova. Njegov grčki pandan je Hermes. Bio je Venerin ljubavnik. Vrlo je omiljeno božanstvo bio. Prema njemu je nazvan planet Merkur, te je engleski naziv za kemijski element živu mercury.

Izvorni i preuzeti bogovi[uredi VE | uredi]
Izvorni rimski bogovi su uglavnom bili vezani za različite aspekte života. Zbog takve uloge, bilo ih je nevjerojatno mnogo. Najvažnije među njima Rimljani su nastavili štovati i nakon što su usvojili grčku kulturu i svoje najveće bogove poistovijetili sa grčkima. Međutim ovi bogovi su češće štovani u krugu porodice, gdje je otac bio neka vrsta svećenika, a rijetki su imali velika svetišta ili pak hramove kakve su imali oni poistovijećeni sa grčkima. Kako su Rimljani konstantno pokoravali nove teritorije tako su se susretali s lokalnim božanstvima koja bi, ako su im se sviđali, preuzimali. Bogovi koje su preuzeli i nastavili štovati su:



Izvorno božanstvo Uloga Preuzeta božanstva Uloga i porijeklo
Janus Bog vremena i obzora (nekoć vrhovni bog) Mitra Bog rata i pobjede iz Perzije
Fortuna Božica sreće Kibela Velika Majka iz Frigije
Flora Božica proljeća i cvijeća Izida (Isis) Božica civilizacije iz Egipta
Pomona Božica plodova, berbe i obilja Epona Božica konja iz Galije
Belona Božica bitke i krvoprolića
Roma Božica Rimskog Carstva
Kvija Božica mira, spokoja i odmora
Silvan Bog šuma
Liber i Libera Božanstva poljodjelstva i vinogradarstva
Kvirin Bog moći i vlasti, reinkarnacija Romula
Lari Božanstva doma i okućnice
Penati Božanstva obitelji, radosti i blagostanja
Fides Božica zadane riječi i zakletve
Honos Bog časti i slave
Justicija Božica pravde
Trojstvo zaštitnica djece
Karmenta
Eduka
Potina Određuje im sudbinu
Uči ih jesti i govoriti