Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske. Najveći je otok na svijetu.

Arktički otok se nalazi u Sjevernoj Americi i geografski i etnički; ali politički i povijesno Grenland je bliži Europi. Atlanski ocean se nalazi južno od Grenlanda, Arktički ocean na sjeveru, Baffinov zaljev i Kanada na zapadu. Grenland je najveći otok i najveći teritorij koji nije nezavisan. Također, na otoku se nalazi najveći nacionalni park na svijetu. Oko 81% površine je prekrivena ledom. Skoro svi stanovnici žive u fjordovima na jugozapadu otoka, koje ima blažu klimu.


Većina Grenlanđana su mješavina skandinavskog naroda i Kalalita (Inuit), i govore grenlandski jezik kao materinski jezik. Grenlandski jezik govori oko 50.000 ljudi, koji se nalazi u grupi eskimsko-aleutskih jezika. Manjina danskih migranata bez inuitskog podrijetla govori danski kao prvi jezik. Oba jezika su službena.

Grenland je bio pod Norveškom upravom od 11. stoljeća pa do 1814., kada je vlast data Danskoj, iako su Danska i Norveška bile u personalnoj uniji stoljećima. Grenland je postao sastavni dio Danske 1953. Lokalnu autonomiju su dobili u danskom parlamentu (Folketing) 1. svibnja 1979. 2008. godine Grenlanđani su izglasovali prijenos više nadležnosti na lokalnu vladu, što je stupilo na snagu 21. lipnja 2009. Danska središnja vlada nadležna je samo za vanjsku politiku, sigurnost te financijsku politiku.

Grenlandski glasači su referendumom 1985. godine napustili Europsku ekonomsku zajednicu (današnju Europsku Uniju).



Sadržaj  [pokaži]
Povijest[uredi VE | uredi]
Antičko doba[uredi VE | uredi]
Grenland su još oko 2500. godine prije Krista naselili Eskimi, a njihov utjecaj se danas vidi u tradicionalnoj hrani.

Prvi eskimi koji su naselili južni i zapadni Grenland su bili pleme Saqqaq (danas postoji i njihovo naselje s ovim imenom), a poslije toga pleme koje je bilo prijelazni oblik između starih eskima i modernih eskima, Thule. Oni su također osnovali svoj grad s istim nazivom, ali je grad preimenovan u Qaanaaq. Vjerojatno su ova plemena naselila Grenland iz današnje sjeverne Kanade.

Vikinzi[uredi VE | uredi]
U 10. stoljeću su sjevernu Europu naseljevali hrabri istraživači Vikinzi. Viking koji je otkrio Grenland zvao se Erik Crveni . Njegov otac Thorvald Åsvaldsson je bio osuđen na progonstvo i emigrira na Island zajedno sa svojim sinom Erikom. Na Islandu se Erik oženio Tjodhild i s njom dobiva sina Leifa Ericssona(koji će kasnije otkriti Sjevernu Ameriku). Poslije očeve smrti i Erik biva osuđen na proganstvo zbog pokušaja ubojstva. Preduzima trogodišnje putovanje 982. zapadno od Islanda i tijekom putovanja otkriva kopno koje naziva Grenland. Kasnije ponovno plovi na Grenland 985. i tamo osniva koloniju. Prema legendi Erik Crveni nagovara stanovnike Islanda da pođu s njim lagavši im da je otkrio zemlju koja nije kao Island, puna leda i kamenja, nego da je otkrio zelenu zemlju (norveški Grønland, engleski Greenland) kako bi ga slijedili. Kasnije su i druge grupe doseljavale s Islanda. Računa se da je Erik Crveni bio zaražen nekom bolešću jedne takve grupe koja je došla 1002. Umire godinu dana poslije.

Norveška vlast[uredi VE | uredi]
Poslije njega, Grenland je stoljećima naseljavan raznim vikinškim plemenima poput Brattahlið. Tada su se Vikinzi i Inuiti (eskimi) pomješali.

Oko 1500. godine, za vrijeme velikih geografskih otkrića, istraživači portugalskog kralja također otkrivaju Grenland i on se uklapa u sve europske mape. I drugi narodi također istražuju Grenland (Nijemci, Englezi...)

S vremenom su zbog nepovoljnih životnih uvjeta i bolesti mnogi Norvežani poumirali, a otok kontroliraju Inuiti (eskimi). Poslije toga, Danci (koji su bili u zajedničkoj državi s Norvežanima) ponovno koloniziraju Grenland. Hans Egede je bio dansko-norveški istraživač i svećenik koji je pokrštavao stanovništvo Grenlanda. Također je 1721. osnovao današnji grenlandski glavni grad po imenu Godthåb (danski/norveški za dobru nadu (engl. Good Hope)), ali je grad kasnije preimenovan na grenlandski jezik Nuuk.

Danska vlast[uredi VE | uredi]
Nakon što se 1814. raspala dansko-norveška unija, bivši norveški posjedi Grenland (neki dijelovi), Island i Farski otoci odlaze pod dansku upravu. 1919. cijeli Grenland odlazi pod dansku upravu.

1931. nezadovoljni Norvežani zauzimaju sjeveroistočni nenaseljeni dio Grenlanda pod svoju vlast i nazivaju ga Zemlja Erika Crvenog. 1933. su na sudu Lige naroda se Danci i Norvežani sporazumili da taj teritorij neće pripasti nikome. (Danas je taj dio Grenlanda najveći nacionalni park na svijetu pod nazivom "Sjeveroistočni Grenland").

Budući da su 1940. u Drugom svjetskom ratu Nijemci okupirali Dansku, SAD 1941. zauzimaju Grenland kako bi ga zaštitile od mogućih njemačkih invazija. Vraćen je Danskoj 1945.

1953. Grenland više nije danska kolonija nego je službeni dio Kraljevine Danske.

Suvremeno doba (neovisnost)[uredi VE | uredi]
1979. Grenland je donio svoj ustav.

Grenlandski glasači su referendumom 1985. godine napustili Europsku ekonomsku zajednicu (današnju Europsku Uniju).

Stanovništvo Grenlandaa je 21. lipnja 2009. izglasao na referedumom da se želi odvojiti od Danske i od toga dana su postali autonoman narod. Neki svjetski stručnjaci smatraju da će se Grenland odvojiti od Danske i postati neovisna država