Crna Gora -balkanska država u jugoistočnoj Europi

Crna Gora je balkanska država u jugoistočnoj Europi sa teritorijalnim izlazom na Jadransko Država
Crna Gora je nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine.[2] Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo.[3] Glavni grad je Podgorica, a prijestolnica Cetinje.[4]

Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik.[5] Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donešen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007.

Državna obilježja

Državna zastava Crne Gore
Crna Gora ima grb, zastavu i himnu. Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao s lavom na prsima, dok je zastava Crne Gore crvene boje s grbom na sredini i zlatnim obrubom. Himna Crne Gore je "Oj svijetla majska zoro".[6]

Državni praznik je Dan državnosti – 13. srpnja, po Berlinskom kongresu iz 1878. godine kojim je Crna Gora priznata za 27. nezavisnu državu svijeta, te po početku narodnoga ustanka u Crnoj Gori protiv okupacije Osovinskih sila 1941. godine. Dan neovisnosti se slavi 21. svibnja u spomen na referendum 2006. godine.

Zemljopis

Zemljovid Crne Gore
Površina joj iznosi oko 13.800 kvadratnih kilometara (još uvijek postoje teritorijalni sporovi s Hrvatskom oko Prevlake). Dijeli se na općine. Na sjeveru graniči s Srbijom, na istoku s Kosovom, na jugoistoku s Albanijom, na zapadu s Bosnom i Hercegovinom, a na krajnjem jugozapadu s Hrvatskom.

Crna Gora se rasprostire od visokih vrhova na granici sa Srbijom, Kosovom i Albanijom, a širi se velikom ravnicom koja se prostire nekoliko kilometara. Ravnica grubo nestaje na jugu, gdje se Lovćen i Orjen naglo urušavaju u Bokokotorski zaljev.

Crna Gora velikim dijelom otvoreno izlazi na Jadransko more.

Najveći gradovi u Republici Crnoj Gori su:

Podgorica - glavni grad (139.100 građana)
Nikšić (61.700 građana)
Pljevlja (18.800 građana)
Bijelo Polje (17.100 građana)
Glavni zemljopisni podaci
Najduža rijeka: Zeta.
Najduža obala: Velika Plaža, Ulcinj - 13.000 metara
Najviši vrhovi:
Bobotov Kuk (Durmitor) - 2522 m
Maja Rozit (Prokletije) - 2522 m
Najveće jezero: Skadarsko - 391 km²
Najdublji kanjon: Tara - 1300 m
Najveći zaljev: Bokokotorski
UNESCO-va Svjetska baština
Mjesta u Crnoj Gori koje je UNESCO smjestio u Svjetsku baštinu su:

Durmitor
Kanjon Tara
Stari grad Kotor
Kotorski zaljev
Nacionalni parkovi
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Nacionalni parkovi Crne Gore

Nacionalni park Durmitor
Nacionalni park Biogradska gora
Nacionalni park Lovćen
Nacionalni park Skadarsko jezero
Upravna podjela Crne Gore
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Upravna podjela Crne Gore
Crna Gora sastoji se iz 21 općine. To su:

Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Danilovgrad, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Plav, Plužine, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Šavnik, Tivat, Ulcinj i Žabljak.

Stanovništvo
Nacionalni sastav Crne Gore, prema službenim rezultatima popisa 2011. koje je objaviom Zavod za statistiku Crne Gore - Monstat, su:

Crnogorci 44,98%
Srbi 28,73%
Bošnjaci 8,65
Albanci 4,91%
Muslimani 3,31%
Romi 1,01%
Hrvati 0,97%
neizjašnjeni 4,87%[7]
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Nacionalno izjašnjavanje na popisima u Crnoj Gori

Teritorijalna rasprostranjenost stanovništva
Crnogorci su rasprostranjeni širom države, apsolutna ili relativna većina stanovništva su u Podgorici, Cetinju, Danilovgradu, Nikšiću, Kolašinu, Mojkovcu, Šavniku, Žabljaku, Budvi, Baru, Kotoru, Tivtu;
Srbi su relativna većina u Herceg Novom, Beranama, Bijelom Polju, a apsolutna u većina u Pljevljima, Plužinama i Andrijevici.
Bošnjaci i narod Muslimana su apsolutna većina u Rožajama i Plavu;
Albanci su većina u Ulcinju.
Hrvati žive u Boki Kotorskoj.
U gradu Ulcinju živi i nekoliko crnoputih potomaka saracenskih robova iz Maroka. Ti ljudi su trag vremena kad je Ulcinj bio uporištem arapskih gusara.

Jezik
Službeni jezik se zove crnogorski. Pisma su latinično i ćirilićno. U Ustavu se navodi da su u službenoj upotrebi i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. U odgoju se koristi Maternji jezik (materinski) od 2004. godine, koji se definira kao "crnogorski, srpski, bošnjački odnosno hrvatski jezik". Albanski jezik se uči u općinama s albanskom većinom.

Stanovništvo po materinskom jeziku prema popisu iz 2011.:

srpski:42,88%
crnogorski: 36,97%
albanski: 5,27%
bošnjački: 5,33%
hrvatski: 0,45%
srpsko-hrvatski:2,63%.
Vjera
Vjerske zajednice odvojene su od države, ravnopravne su i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.[8]

Većina stanovništva su vjernici Srpske pravoslavne crkve, no postoji i samostalna Crnogorska pravoslavna crkva. Katolici su okupljeni oko Kotorske biskupije te Barske nadbiskupije, a muslimani u okviru Islamske zajednice Crne Gore.

Stanovništvo po vjeri (2003.), od ukupno 620.145:

Kršćani: 482.738 (77,84%)
Pravoslavni: 460.383 (74,24%)
Rimokatolici: 21.972 (3,54%)
Protestanti: 383 (0,06%)
Muslimani: 110.034 (17,74%)
pro-orijentalnih kutlova: 58 (0,01%)
Židovi: 12 (0,01%)
drugi: 2.424 (0,39%)
neizjašnjeni: 13.867 (2,24%)
nije vjernik: 6.003 (0,97%)
nepoznati: 5.009 (0,8%)
Crnogorska vojska
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Vojska Crne Gore

Promet
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Crne Gore

Povijesni simboli Crne Gore
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Crnogorski državni grbovi do 1921.


Grb dukljanskoga arhonta Petra


Pečat dukljanskog kralja Đorđa


Grb dinastije Vojislavljevića


Grb Zete


Grb Balšića, segment s kacigom i vukom


Vladarski grb Crnogorskoga kneževstva i kraljevstva‎


Grb Kraljevine Crne Gore


Grb Božićne pobune na Spomenici
 Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Crnogorske zastave


Zastava iz 15. stoljeća


Crnogorski krstaš-barjaci


Državna i glavna vojna zastava Kraljevine Crne Gore


Crnogorske pomorske zastave s konca 19. stoljeća


Zastava SR Crne Gore i Republike Crne Gore


Zastava Crne Gore iz 1990-ih
Vladari Crne Gore do 1918.
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Crnogorski vladari


Sveti Vladimir, dukljanski knez


Vojislav, utemeljitelj dinastije Vojislavljevića


Bodin, kralj dukljanski


Ivan Crnojević, gospodar Crne Gore


Vladika Danilo Petrović


Vasilije Petrović Njegoš


Sveti Petar Cetinjski


Petar II. Petrović Njegoš


Danilo I. Petrović


Nikola I. Petrovićmore.