Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji

Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Ona graniči s Europom na zapadu (granice su planinski masivi Kavkaz i Ural na kopnu, te morski prolazi Bospor i Dardaneli na moru) i Afrikom na jugozapadu (Sueski kanal, Crveno more i prolaz Bab-el-Mandeb). Australija se nalazi južno, a Amerika istočno od Azije i nemaju kopnenu granicu s njom. Azija je površinom najveća kopnena masa na planetu Zemlji i njena je površina 44,568,500 km². Azija u geopolitičkom smislu ne uključuje Sinajski poluotok, koji se obično uključuje u Afriku.

Rana povijest Azije Na povijest Azije zbog veličine i udaljenosti pojedinih regija može se gledati kao na zasebne povijesti Istočne Azije, povijest Jugoistočne Azije i povijest Bliskog Istoka, koje povezuje povijest stepa središnjeg dijela Azije.

Obalna područja Azije bila su mjesta nastanka prvih civilizacija, od kojih se svaka smjestila u plodne doline rijeka kao što su Mezopotamija između Eufrata i Tigrisa, dolina rijeke Ind ili rijeke Huang He (Žuta rijeka). U tim dolinama nastali su brojni gradovi i carstva. Civilizacije drevne Mezopotamije, doline rijeke Ind i Huang He su izmjenjivale mnoga otkrića kao što su matematika ili kotač, dok su se neka kao što je npr. pismo razvila posebno. Jerihon je neolitičko naselje i smatra se najstarijim gradskim naseljem, a utemeljen je 8350. – 7350. prije Krista.

Središnja Azija, područje stepa bilo je naseljeno nomadskim plemenima koja su iz područje središnje Azije mogla kretati u potragu za hranom u ostala područja. Najranije zabilježeno takvo kretanje je širenje Protoindoeuropljana, čiji se jezika proširio na Bliski Istok, Južnu Aziju i granična područja Kine. Sjeverni dio Azija zahvaća područje Sibira koje je rijetko naseljeno, te zbog nepovoljnih klimatskih uvijeta, širenje nomada nije išlo u tom smjeru.

Središnji dio okružen je visokim planinskim lancima i nepreglednim pustinjama, što je štitilo rubna podučja Azije u kojima su se razvili gradovi i države od učestalih napada nomada. Kavkaz i Himalaja, pustinje Karakum i Gobi prirodne su prepreke koje su nomadska plemena prelazila rijetko uz velike teškoće. Nastale civilizacije i gradovi u plodnim dolinama su bili znatno tehnološki i društveno napredniji od nomada, ali nisu mogli vojno se oduprijeti jašućim hordama iz stepa. Novopridošli nomadi, koji su osvajali područja Indije, Kine i Bliskog Istoka, došavši u nove krajeve gdje nisu mogli prehraniti svoju brojnu konjicu i održavati prijašnji način života, s vremenom bi se prilagodili novim uvjetima, i tako prešli na isti način života kao lokalno stanovništvo.

Površina Azija obuhvaća površinu 45 036 492 km² po podatcima Zemljopisnoga atlasa za osnovnu školu (Školska knjiga, 2005.).

Hrvatska enciklopedija (1999.) navodi podatak o 44 472 097 km² ukupne površine.[3] Isti podatak donosi i Hrvatski obiteljski leksikon.[4] Opća i nacionalna enciklopedija (Proleksis enciklopedija) donosi podatak o 44,3 milijuna kilometara kvadratnih odnosno o skoro 30 % od svega kopna na Zemlji.[5] Hrvatski jezični portal donosi podatak o 44.311.316 km².

Stanovništvo Prema procjeni za 2002. godinu Azija je imala oko 3,8 milijarde stanovnika (bez europskog dijela država Rusije i Turske i afričkog dijela Egipta), što je 58 % ukupnog stanovništva svijeta. Prosječna gustoća naseljenosti je oko 84 stanovnika/km2, čime je ujedno i najgušće naseljen kontinent. Na njoj se nalaze i dvije najmnogoljudnije države svijeta: Kina i Indija, obje s preko milijardu stanovnika. Razmještaj stanovništva je veoma neujednačen, čemu su najvise doprinjeli prirodni uvjeti. Većina stanovnistva koncentrirana je u monsunskom području Južne i Istočne Azije. U ovim dijelovima prosjecna gustina naseljenosti prelazi 500 st./km².

Popis zemalja/teritorija poredanih po gustoći stanovništva (stanovnika/km2).

Pri izračunu korištena je ukupna površina zemalja uključujući i vodene površine, stoga dobivene brojke mogu odstupati od onih u člancima za svaku pojedinu državu/teritorij.

Rusija, Egipat i Turska se također navode u tablici, iako su te države djelomično u Aziji. Cipar, koji je u Europi, smatra se otokom Azijskoga Sredozemlja. Gruzija, Armenija i Azerbajdžan su također navedene.