subota, 9. srpnja 2016.

NAJZDRAVIJA NAMIRNICA NA SVIJETU: Ovo voće snižava pritisak, ali i sprječava srčani i moždani udar!





Hurme imaju širok spektar zdravstvenih i nutritivnih vrijednosti, pa mnogi tvrde da je to najzdravije voće na planeti. Gotovo da nema bolesti kod koje hurme ne mogu da pomognu.

Odličan izvor gvožđa



Anemični pacijenti trebalo bi da jedu što više hurmi, jer su one odličan izvor gvožđa. Oko 100 grama hurmi sadrži oko 0,90 miligrama gvožđa, što je oko 11 posto preporučenog dnevnog unosa. Gvožđe, kao dio hemoglobina unutar crvenih krvnih zrnaca, određuje nosivost kiseonika u krvi. Najviše potrebe za gvožđem imaju djeca u pubertetu i trudnice.

Zaustavljaju proliv

Hurme sadrže kalijum, koji je koristan kod zaustavljanja proliva. Osim toga, pomažu da se crijevna flora što brže obnovi. Redovnim uzimanjem hurmi olakšat ćete crijevima da stvore dobre bakterije.

Lijek za tvrdu stolicu

Isto kao što zaustavljaju proliv, hurme mogu da pomognu da se hrana brže i lakše svari. Potrebno je uzeti nekoliko hurmi i uvečer ih staviti u čistu vodu. Tokom noći one će pustiti svoj sok, koji je izvrstan laksativ, što će stimulisati lijena crijeva. U SAD, hurme se fabrički pakuju u male bočice kao lijekovi i propisuju se za zatvor.

Regulišu tjelesnu težinu

Zbog visokog udjela hranjivih materija, hurme kod čovjeka izazivaju osjećaj sitosti i pomažu pri mršavljenju. Ako na prazan stomak pojedete hurmu, ona će regulisati rad crijeva i organizmu dati potrebni šećer. Hurme nemaju holesterol, ali imaju dosta šećera, pa biste od pretjeranog uzimanja hurmi mogli da se ugojite. Kilogram hurmi sadrži blizu 3.000 kalorija, što predstavlja minimum dnevnih potreba čoveka koji je aktivan cijeli dan.

Snižava holesterol

Hurme imaju sposobnost da smanje nivo LDL lošeg holesterola u tijelu. Zato je ovo izvrsna hrana za ljude s visokim holesterolom, koji uzrokuje masne naslage u arterijama, koje dovode do stvaranja krvnih ugrušaka i drugih srčanih bolesti.

Jačanje srca

Osobe za slabim srcem mogu koristiti ovo nevjerovatno voće. Tokom noći potopite hurme sa sjemenkama u vodu. Ujutro uklonite sjemenke iz hurmi, sameljite ih u blenderu zajedno sa vodom u kojoj su tokom noći stajale. Ovaj prirodni lijek uzimajte nekoliko puta dnevno kako biste ojačali srce.

Smanjuju krvni pritisak

Hurme su veoma pogodna hrana za ljude koji pate od visokog krvnog pritiska. One sadrže vrlo malo natrijuma, a bogate su kalijumom. Standardna porcija od pet ili šest hurmi daje oko 80 miligrama magnezijuma, esencijalnog minerala koji doprinosi širenju krvnih sudova. Istraživanja pokazuju da 370 miligrama magnezijuma dnevno može smanjiti krvni pritisak.

Štite od moždanog udara

Jedna od ključnih prednosti hurmi je njihova sposobnost da regulišu rad nervnog sistema, zahvaljujući bogatom sadržaju kalijuma. Istraživanja su pokazala da veći unos kalijuma (oko 400 mg) može smanjiti rizik od moždanog udara za 40 posto.

Povećavaju seksualnu izdržljivost

Pregršt hurmi potopite u kozije mlijeko i ostavite da stoji tokom noći. Ujutro hurme izmiksajte s mlijekom, dodajte med i kardamom (vrsta začina). Ovaj sirup mogu piti osobe oba spola, jer on jača tijelo i pojačava nivo energije.

Šta je CMS i zašto nijedan blog ne funkcioniše bez njega








Ako želite da se bavite pisanjem ili kreiranjem sadržaja bilo kakve vrste, digitalna sfera je mjesto gdje danas možete ostaviti svoj lični pečat. Zapravo, vrlo je jednostavno: pokrenite sopstveni blog, na kome ćete pisati tekstove na određene teme koje su vam bliske ili vas zanimaju i iskoristite ovaj kanal za promociju svojih umijeća, tehnika pisanja, stilova ili sfera interesovanja, koji će vas kasnije samo dodatno pogurati da dobijete posao koji želite.

Za otvaranje bloga vam nije potrebno mnogo – malo volje, nešto znanja i odlučnost.Za početak, definišite koncept sajta koji želite da predstavite javnosti, šta je to što će ljudi tu moći da pročitaju i da li to ima nekakvu upotrebnu vrijednost. Važno je da nakon čitanja svakog teksta koji napišete čitalac može da ga sačuva i iskoristi. To znači da on mora sadržati neku bitnu poruku, savjet ili smjernicu koja može pomoći vašim čitaocima da na bilo koji način unaprijede svoj život.



Kada ste definisali temu i odabrali koncept, odlučite i na koji način ćete unositi tekstove na svoj sajt. To je nešto što morate smisliti prije početka realizacije ideje. Za to će vam biti potreban CMS. Na ovu skraćenicu ste sigurno već nailazili, ali vrlo lako može da se desi da ne znate šta je u pitanju.

Šta je CMS?

Content Management System (CMS), odnosno sistem za upravljanje sadržajima, predstavlja programsku aplikaciju, koja će vam omogućiti da bez ikakvog poznavanja programiranja unosite i prepravljate tekstove, vijesti ili bilo kakve sadržaje koji se nalaze na vašem sajtu. Ako se ikada budete odlučili da imate internet-prezentaciju koju bi trebalo redovno ažurirati, odnosno koja bi bila dinamička, onda će vam CMS biti neophodan.

Uz malo programerskog znanja, pomoću ove aplikacije takođe možete izmjeniti i sam izgled web prezentacije, odnosno ono što se posjetiocima pojavljuje na ekranu kada mu pristupe. Ne treba da vas zbuni to što izgled programa za unošenje podataka nema veze sa vizuelnim identitetom vašeg sajta. Posmatrajte ga kao fabriku – mjesto gdje proizvodite, sređujete i dorađujete svoje sadržaje, a kada ih konačno objavite, oni će se ljudima prikazati u istom stilu kao i ostatak internet-strane.

Zašto je CMS dobar?

Ne samo da vam pomaže da unosite nove, svježe sadržaje na svoj sajt, već vam omogućava da se povežete sa različitim alatima pomoću kojih možete pratiti ko sve posjećuje vašu stranu, šta se najviše čita, koliko vremena ljudi provode na različitim linkovima koje postavite, uz pomoć kojih tehnologija pristupaju tekstovima, odakle su, koji je prosjek godina i još veliki broj informacija.

Zahvaljujući ovim analitičkim sistemima, možete prilagođavati svoje sadržaje kako bi različite ciljne grupe pronašle svoje mjesto upravo među vašim redovima. Ako vidite da se putopisi čitaju više od recepata, povećaćete broj postova koji se bave tom temom. Izvodeći statističke analize iz posjeta koje već imate, možete steći još više novih čitalaca.

Koji CMS programi postoje?

Postoji veliki broj profesionalnih i amaterskih sistema za upravljanje sadržajima. Za početak, najbolje je da se opredjelite za neki od besplatnih, jer su ujedno i svedeniji i daleko bolji za rad od onih jačih i naprednijih. Wordpress, Joomla! i Drupal su najpopularniji, pa je najbolje da počnete sa nekim od njih.

KUĆNI LJUBIMCI ZA ZDRAVIJI ŽIVOT








CT skener i biopsija mogu otkriti rak, krvne pretrage mogu potvrditi dijabetes, ali naučnici tvrde da postoji još jedan, vrlo precizan, način detektovanja bolesti: trenirani psi.

Da, psi su naučili da detektuju rak debelog crijeva, kože, mjehura, pluća, dojke i jajnika. U mnogim slučajevima, oni su tačniji, brže donose rezultate i mnogo su jeftiniji od laboratorijskih testova.

Psi se mogu istrenirati da upozore na opasne nivoe šećera u krvi, mogu pomoći autističnoj djeci, upozoriti gluhu mamu kada beba plače… Mačke značajno pomažu vešem srcu, majmuni pomažu osobama sa invaliditetom… Predstavljamo samo neke od zdravstvenih prednosti koje nam mogu pružiti kućni ljubimci.


Psi mogu otkriti rak i pomoći dijabetičarima



Psi, sa svojim izvanrednim njuhom – oko milion puta boljim od našeg – mogu detektovati rak u ljudskom tijelu. Njihov potencijal za “dijagnozu” prvi put je prepoznat 1989. godine, kada je pas detektovao rak kože svog vlasnika tako što je neprestano njuškao zahvaćeni dio kože.

U studiji provedenoj 2006. godine, istraživački psi su otkrili rak pluća i dojke sa nevjerojatnih 88% -97% tačnosti. Studiju su vodili Pine Street Foundation, grupa za istraživanje raka i obrazovanja u San Anselmu, Kalifornija, i poljski Academy of Sciences.

Marine, posebno obučeni crni labrador retriver, otkrio je rak debelog crijeva u 91% slučaju. Marine može detektovati rak njuškanjem ljudskog daha i uzoraka stolice, prema studiji objavljenoj u britanskom časopisu Gut, 2011. godine. U drugoj studiji, isti pas je detektovao rak prostate sa 90 postotnom tačnošću.

2008. godine, istraživači iz Queen sveučilišta u Belfastu ispitali su 212 vlasnika pasa s dijabetesom tipa 1. Oko 65% ih reklo da su njihovi psi reagirali na najmanje jednu hipoglikemičku epizodu. Trećina je rekla da su njihovi psi reagirali na više od 10 događaja.

Psi mogu detektovati niske razine šećera u krvi i upozoriti vlasnike na vrijeme. Još nevjerovatnije, trenirani psi mogu detektovati dijabetis i kod osoba koje vide po prvi put u životu.


Zdravstvene prednosti koje nam donose mačke



Studija provedena na Sveučilištu u Minnesoti otkrila je da vlasnici mačke imaju između 30 i 40 posto manje šanse da umru od kardiovaskularnih bolesti. Prema studiji, vlasnici pasa nemaju ove pogodnosti.

Posjedovanje mačke može pomoći i vašem imunološkom sistemu. Mačke često znaju kada ste bolesni, i mogu doći i pružiti vam utjehu, za koju se zna da jača imunološki sistem.

Ako planirate imati bebu, razmotrite da nabavite ljubimca. Mačka vam može pomoći da spriječite alergije kod djece. Neke studije tvrde da novorođenčad koja žive sa životinjama, posebno mačkama i psima, imaju veću vjerojatnost da izbjegnu razvijanje alergija.

Mačke snižavaju krvni tlak. Oni koji posjeduju mačke, prema studiji provedenoj na Državnom sveučilištu New York u Buffalu, imaju veću vjerovatnost da imaju niži krvni tlak od onih koji nemaju ove kućne ljubimce.

Neke studije pokazuju da ako imate mačku, možete sniziti trigliceride i samim time pojačati vaše zdravlje. Studija iz 2006. godine, provedena u Kanadi, je pokazala da je posjedovanje mačke učinkovitije u snižavanju kolesterola od lijekova koji su namjenjeni upravo za tu svrhu.

Pored gore navedenih prednosti, mačke vam mogu pomoći da smanjite stres, popravite raspoloženje, izborite se sa depresijom i generalno – živite duže.


Majmuni pomažu osobama sa invaliditetom



Mnogima može zvučati nevjerovatno, ali ovo je samo jedna od istinitih priča: Paraliziranoj ženi je ispao mobitel i raspao se na podu. Njezin ljubimac, kapucin majmun, obučen da joj pomogne, odmah je skupio sve dijelove mobitela. Odgovarajući na verbalne naredbe, poput “Okreni” i “Gurni”, majmun je sastavio telefon i vratio ga vlasnici u krilo.

“Ovi majmuni mogu okretati stranice knjige, Uklučiti DVD ili računar “, objašnjava Megan Talbert, izvršni direktor neprofitne organizacije Helping Hands, koja pruža obuku majmuna za pomoć odraslim osobama sa ozljedom kralježničke moždine.

ZAŠTO PLAČEMO DOK REŽEMO LUK?








Da li ste se ikada zapitali zašto plačemo dok režemo luk? Zašto nam suze počinju teći niz obraze čim ga počnemo guliti sjeckati?

Prema jednostavnijoj verziji, za suze u očima krivo je isparavanje sumpora koji se nalazi u stanicama luka. Ali ipak sam sumpor nije dovoljan da nas natjera na suze, jer i on sam mora proći nekoliko hemijskih reakcija prije nego dospije do naših očiju koje ga prepoznaju kaouljeza.






Odgovor započinje u samom tlu

Luk je dio biljnog roda Allium, zajedno sa češnjakom, porilukom i oko 400 drugih rođaka. Ovo povrće apsorbuje sumpor iz zemlje koji im pomaže pri formiranju organskih molekula (aminokiselina) zvanih sulfoksidi, koje su i krive za za karakteristični miris i okus luka.

Kada se luk ošteti rezanjem, sjeckanjem, sitnjenjem… on oslobađa enzime sintaze i sulfokside koji stvaraju novu hemijsku reakciju koja se zove sulfonska kiselina. Ali to nije kraj hemijskim reakcijama i spojevima, jer je sulfonska kiselina jako nestabilna i lako se pretvori u spoj nazvansyn-propanethial-S-oksid.

Tek kada ovaj spoj dospije u zrak koji se nalazi oko našeg lica, i kada konačno dospije i do očiju, višestruki živčani završeci u rožnici ga registruju kao tvar koja bi mogla naštetiti našim očima te otpuštaju refleksne suze.

Na ovo refleksno plakanje utječu razni vanjski faktori, kao što su prašina ili dim. Živčani završeci u rožnici komuniciraju sa mozgom koji registruje uljeze u očima i daje naredbu suznim žlijezdama da proizvode suze koje u ovom slučaju imaju zadatak da ‘istjeraju’ napadače iz očiju.

Da li znate šta su lucidni snovi? Ili još bolje, da li ste ih ikada sanjali? Lucidni snovi su naučno dokazan fenomen. To su oni snovi kojih je osoba svjesna da sanja, i koje čak može u potpunosti kontrolisati. Lucidnost (‘mentalna jasnoća’) obično počinje u toku sna kada sanjar shvaća da se određeno iskustvo nije desilo /pojavilo u fizičkoj stvarnosti, već u snu. Jednom kada shvatite da još uvijek sanjate, vi dobijate potpunu kontrlu nad svojim snom, što je vjerovatno i najzanimljiviji dio lucidnog sanjanja. Prije nego nastavimo dalje sa kontrolom lucidnih snova, dajemo vam jedan primjer koliko zaista mogu biti moćni i koliko mogu imati snažan utjecaj na vašu stvarnost i stvarnost ljudi oko vas. Mary Shelly dobila je inspiraciju za prvi transkript Frankenstein-a nakon lucidnih snova. PaulMcCartney je napisao cijelu melodiju legendarnog hita Beatlesa “Yesterday” nakon lucidnog sna. James Cameron je u lucidnim snovima osmislio nekoliko scena za film Avatar. Nikola Tesla je bio poznati lucidni sanjar, a smatra se da je on čak išao i korak iznad samih lucidnih snova. Poznati nadrealistički slikar Salvador Dali znao je za lucidne snove i prije nego što su naučno potvrđeni u laboratoriju. Veliki broj njegovih radova nastao je upravo u snovima koje je mogao kontrolisati. I još mnogi ljudi čija nas mašta i danas inspiriše bili su (neki su još uvijek) lucidni sanjari, kao što su Christopher Nolan, Stephen King, Richard Feynman, Albert Einstein… Kako da naučite kontrolisati lucidne snove? Brojne naučne studije su zaključile da gameri (ljudi koji redovno igraju video igre) imaju daleko veću šansu da redovno sanjaju i i kontrolišu lucidne snove. Gameri su se u svom budnom stanju već ispraksali u manipulaciji virtuelnog svijeta, tako da im manipulacija sna ne pedstavlja veći problem. No, čak i ako niste gamer, šanse da naučite kontrolisati snove su poprilično velike. Živopisni snovi se javljaju tokom REM faze sna. U prosjeku, imat ćete tri do pet ovakvih faza u toku jedne noći, a upravo u tim fazama ćete imati najveću šansu da sanjate snove kojih ćete se sutradan sjetiti. Faza 1 – Sjećanje sna Prvi korak može biti težak i frustirajući za mnoge ‘lucidne početnike’. Nije se uvijek lako sjetiti svog sna jer oni često dolaze u fragmentima koji nemaju nikakvog smisla. Ipak, morate zapamtiti da je ovo jedan od najvažnijih koraka u vježbi kontrole snova. Vrlo je jednostavno, ako se ne sjećate svojih snova kako onda možete očekivati ​​da kontrolišete šta se u njima događa? Faza 2 – Bilježenje sna Prije nego što odete na spavanje, pored kreveta ostavite olovku i bilježnicu / rokovnik / svesku. Ovo će biti vaš dnevnik snova. Kada se probudite, odmah zapišite sve i jedan detalj kojeg se možete sjetiti. Šta se dogodilo u snu? Kako ste se osjećali u snu? Gdje se to dogodlo? Je li san u boji? Možete li se sjetiti bilo kojeg zvuka? Faza 3 – Ponavljanje Neka vam zapisivanje snova postane navika. Na početku će biti teško sjetiti se svih detalja, ali već nakon sedam dana ovakve prakse moći ćete se mnogo lakše sjetiti svojih snova. Faza 4 – MILD Tehnika Četvrta faza je spremna za eksperimente. Postoji nekoliko načina da kontrolišete snove, a počinjemo sa Stephen Labergeovom tehnikom za izazivanje lucidnih snova. Postavite alarm da vas probudi četir i pol, šest, ili sedam i pol sati nakon što ste zaspali. Kada vas alarm probudi pokušajte zapamtiti san što je bolje moguće. Kada ste zapamtili sve što ste mogli, vratite se na spavanje zamišljajući da se u prethodnom snu. Ne brinite ako vam se ‘nasumične’ misli počnu motati po glavi, ili ako ne uspijete iz prvih par pokušaja. Nakon nekoliko vježbi vi ćete utonuti u san, te konačno doživiti iskustvo ‘lucidnih snova’. Faza 4 – WBTB Tehnika Prema nekim tvrdnjama, ovo je najuspješnija tehnika. Postavite alarm da vas probudi pet sati nakon što zaspete. Kada vas probudi, ostanite budni sat vremena, razmišljajući o prethodnom snu. Ponovo zaspite koristeći MILD tehniku. Lucidni snovi vam se mogu učiniti nedostižnim, ali kada jednom ovladate tehnikom, oni mogu postati svakodnevna (jako zanimljiva) pojava. Kada jednom budete budni u toku noći, i shvatite da na primjer letite i upravljate, odnosno birate pravac, destinaciju i brzinu leta, ili da možete trčati nadljudskom brzinom, vi zapravo i niste budni – vi sanjate lucidne snove. Lucidnim sanjarima početnicima se može desiti da se naglo probude kada prvi put shvate da su budni u svom snu, ali vremenom ovo prestaje biti šok i nakon par snova, prestat ćete se buditi.








Da li znate šta su lucidni snovi? Ili još bolje, da li ste ih ikada sanjali? Lucidni snovi su naučno dokazan fenomen. To su oni snovi kojih je osoba svjesna da sanja, i koje čak može u potpunosti kontrolisati.

Lucidnost (‘mentalna jasnoća’) obično počinje u toku sna kada sanjar shvaća da se određeno iskustvo nije desilo /pojavilo u fizičkoj stvarnosti, već u snu. Jednom kada shvatite da još uvijek sanjate, vi dobijate potpunu kontrlu nad svojim snom, što je vjerovatno i najzanimljiviji dio lucidnog sanjanja.

Prije nego nastavimo dalje sa kontrolom lucidnih snova, dajemo vam jedan primjer koliko zaista mogu biti moćni i koliko mogu imati snažan utjecaj na vašu stvarnost i stvarnost ljudi oko vas.

Mary Shelly dobila je inspiraciju za prvi transkript Frankenstein-a nakon lucidnih snova. PaulMcCartney je napisao cijelu melodiju legendarnog hita Beatlesa “Yesterday” nakon lucidnog sna. James Cameron je u lucidnim snovima osmislio nekoliko scena za film Avatar. Nikola Tesla je bio poznati lucidni sanjar, a smatra se da je on čak išao i korak iznad samih lucidnih snova. Poznati nadrealistički slikar Salvador Dali znao je za lucidne snove i prije nego što su naučno potvrđeni u laboratoriju. Veliki broj njegovih radova nastao je upravo u snovima koje je mogao kontrolisati. I još mnogi ljudi čija nas mašta i danas inspiriše bili su (neki su još uvijek) lucidni sanjari, kao što su Christopher Nolan, Stephen King, Richard Feynman, Albert Einstein…





Kako da naučite kontrolisati lucidne snove?

Brojne naučne studije su zaključile da gameri (ljudi koji redovno igraju video igre) imaju daleko veću šansu da redovno sanjaju i i kontrolišu lucidne snove. Gameri su se u svom budnom stanju već ispraksali u manipulaciji virtuelnog svijeta, tako da im manipulacija sna ne pedstavlja veći problem.

No, čak i ako niste gamer, šanse da naučite kontrolisati snove su poprilično velike.

Živopisni snovi se javljaju tokom REM faze sna. U prosjeku, imat ćete tri do pet ovakvih faza u toku jedne noći, a upravo u tim fazama ćete imati najveću šansu da sanjate snove kojih ćete se sutradan sjetiti.

Faza 1 – Sjećanje sna

Prvi korak može biti težak i frustirajući za mnoge ‘lucidne početnike’. Nije se uvijek lako sjetiti svog sna jer oni često dolaze u fragmentima koji nemaju nikakvog smisla. Ipak, morate zapamtiti da je ovo jedan od najvažnijih koraka u vježbi kontrole snova. Vrlo je jednostavno, ako se ne sjećate svojih snova kako onda možete očekivati ​​da kontrolišete šta se u njima događa?

Faza 2 – Bilježenje sna

Prije nego što odete na spavanje, pored kreveta ostavite olovku i bilježnicu / rokovnik / svesku. Ovo će biti vaš dnevnik snova. Kada se probudite, odmah zapišite sve i jedan detalj kojeg se možete sjetiti. Šta se dogodilo u snu? Kako ste se osjećali u snu? Gdje se to dogodlo? Je li san u boji? Možete li se sjetiti bilo kojeg zvuka?

Faza 3 – Ponavljanje

Neka vam zapisivanje snova postane navika. Na početku će biti teško sjetiti se svih detalja, ali već nakon sedam dana ovakve prakse moći ćete se mnogo lakše sjetiti svojih snova.

Faza 4 – MILD Tehnika

Četvrta faza je spremna za eksperimente. Postoji nekoliko načina da kontrolišete snove, a počinjemo sa Stephen Labergeovom tehnikom za izazivanje lucidnih snova.
Postavite alarm da vas probudi četir i pol, šest, ili sedam i pol sati nakon što ste zaspali.
Kada vas alarm probudi pokušajte zapamtiti san što je bolje moguće.
Kada ste zapamtili sve što ste mogli, vratite se na spavanje zamišljajući da se u prethodnom snu.
Ne brinite ako vam se ‘nasumične’ misli počnu motati po glavi, ili ako ne uspijete iz prvih par pokušaja. Nakon nekoliko vježbi vi ćete utonuti u san, te konačno doživiti iskustvo ‘lucidnih snova’.

Faza 4 – WBTB Tehnika

Prema nekim tvrdnjama, ovo je najuspješnija tehnika.
Postavite alarm da vas probudi pet sati nakon što zaspete.
Kada vas probudi, ostanite budni sat vremena, razmišljajući o prethodnom snu.
Ponovo zaspite koristeći MILD tehniku.

Lucidni snovi vam se mogu učiniti nedostižnim, ali kada jednom ovladate tehnikom, oni mogu postati svakodnevna (jako zanimljiva) pojava. Kada jednom budete budni u toku noći, i shvatite da na primjer letite i upravljate, odnosno birate pravac, destinaciju i brzinu leta, ili da možete trčati nadljudskom brzinom, vi zapravo i niste budni – vi sanjate lucidne snove.



Lucidnim sanjarima početnicima se može desiti da se naglo probude kada prvi put shvate da su budni u svom snu, ali vremenom ovo prestaje biti šok i nakon par snova, prestat ćete se buditi.

JEZERO TURKANA: NAJVEĆE PUSTINJSKO JEZERO NA SVIJETU, KENIJA



Kada stojite na obalama slanog jezera Turkana, nekoć poznatog kao Rudolfovo jezero, možete vrlo lako pomisliti da ste na moru. Valovi se sudaraju s pješčanim plažama, a na horizontu plove brojni ribarski brodovi. Ipak, ovo nije more, već jezero Turkana – najveće pustinjsko i najveće alkalno jezero na svijetu koje obuhvaća površinu od oko 7.000 kvadratnih kilometara.

Jezero se nalazi na sjeveru Doline velike rasjeline u Keniji, a hrane ga tri rijeke: Omo, Turkvel i Kerio. Iako se nalazi u pustinji, na Turkani se mogu doživjeti iznenađujuće jak vjetar i snažne i česte oluje koje se iznenada pojavljuju, ali i jako brzo nestaju.






Jezero okružuje suh, naizgled izvanzemaljski krajolik u kojem se često ne mogu vidjeti tragovi života. Međutim, samo jezero obiluje živim bićima. To je dom najveće svjetske populacije nilskih krokodila, nilskih konja, i na stotine vrsta ptica i riba.

Stjenovite obale su dom škorpionima i zmijama, pa se šetnja ovim krajevima ne preporučuje. Na obalama jezera su pronađeni i najstarijih poznati fosilni ostaci Homo habilisa koji je živio prije dva miliona godina. Danas, u blizini jezera živi više od 250.000 ljudi, a najmanje deset plemena ovisi o jezeru kao glavnom izvoru hrane.

PRIRODNI IZVORI ŽENSKE LJEPOTE








Anketa provedena na dvije tisuće žena dokazala je da će jedna od njih deset posegnuti za najbizarnijim metodama




Kavom protiv celulita, izbjeljivanje zubi sodom bikarbonom, puno vode za bolji ten, sirova jaja za sjaj kose... To su samo neki trikovi za koje žene drže da su baš njihove tajne ljepote. Kako bi otkrili što bi sve žene učinile da budu ljepše ili da barem uspore tragove vremena na svom licu i tijelu, istraživači su zaronili u tajne njihovih kozmetičkih režima i rituala kroz studiju rađenu na 2000 žena.




Tako su ustvrdili da je barem jedna od deset spremna isprobati i najbizarnije savjete ako bi zbog njihove primjene možda bolje izgledala!




Borba protiv bora




Spavanje u čarapama punim hidratantne kreme i četkanje kose puderom da bi izgledala bujnije nisu nikakva nepoznanica već su, dapače, vrlo česte “tehnike”. Također je najveći dio žena spreman izdvojiti u prosjeku oko 800 kuna za najnovija čuda kozmetike kako bi pridonijele svojoj ljepoti.




Istraživači kažu da postoje barem dva tipa žena kada je riječ o kozmetičkim tretmanima. Tako će neke prihvatiti sve što im se nudi potpuno neselektivno, dok će se druge držati sigurnih dokaza. U ovoj su studiji ispitani razni alternativni programi ljepote, odnosno koliko žena pristupa onome što im se nudi po principu “to moram imati” ili “to moram isprobati”.




U tome žene najčešće koriste metode koje su konvencionalne, poput piti puno vode, mlijeka ili soka od brusnica, a nerijetko posižu i za bizarnima, poput trljanja lica jagodama da bi se smanjile pjege ili neujednačenost tena, odnosno dodavanje šećera u sapun za lice kako bi se istodobno radio piling.




A u borbi protiv bora žene preporučuju spavanje na leđima i svileni jastuk da ujutro ne bismo izgledale “zgužvano”.




U anketi se ispitivalo i mišljenje žena o uljepšavanju uz pomoć kirurgije, a jedna od pet koja je imala takvo iskustvo rekla je da je to bilo uzalud i da se više pouzdaje u samu sebe, odnosno svoje metode održavanja ljepote. Trećina ih je rekla da je to bilo više trošenje novca nego što se nakon toga dobio dobar osjećaj.




Samo brokula




Na pitanje što je ključ u potrazi za mladenačkim izgledom, tri četvrtine žena reklo je da je to uravnotežena zdrava prehrana. Dvije trećine žena smatraju da treba piti puno vode za taj efekt, a 57 posto je reklo da je ipak “sve u genima”. Dio smatra da je važno steći dobru dnevnu vještinu u nanošenju make upa te naviku njegova ukljanjanja. Oko 14 posto žena reklo je da je u stanju jesti jednoličnu hranu, odnosno maksimalne količine nekih namirnica, kao što su brokula ili riba, samo da bi izgledale mlađe. Dvije trećine smatra proturječnima tvrdnje u vezi s nekim kozmetičkim proizvodima, a 10 posto je reklo da nije vrijedilo ni pokušati.




Zdrava rutina




Mnoge su žene u stanju ići u ekstreme u borbi protiv starenja, ali prava je preporuka da se treba slijediti zdravi stil života umjesto stvaranja ovisnosti o primjerice estetskoj kirurgiji. Važno je da usvojimo zdravu rutinu u njezi kože, a poanta ljepote trebala bi biti u što jednostavnijem izgledu, kažu stručnjaci.




Top 50 ženskih savjeta za ljepotu




1. krastavac na oči za osvježenje




2. piti dvije litre vode dnevno




3. uvijek imati pastu za zube pri ruci




4. vrećice čaja na umorne oči




5. puder na četki za kosu da bi izgledala bujnije




6. spavanje u čarapama s hidratantnom kremom




7. štipkanje za obraze da bi se dobilo prirodno rumenilo



CAR BOMBA: NAJJAČE NUKLEARNO ORUŽJE IKADA DETONIRANO








Kao i većinu drugih ratova u istoriji i Hladni rat su pratila velika naučna dostignuća – a najvažnija su bila vezana za raketne pogone koji su Njemački naučnici nesmetano nastavili razvijati poslije Drugog svjetskog rata – samo ne za Naciste, već za Saveznike. Tako je Wernher von Braun, tvorac zloglasne V-2 rakete koja je izazivala strah i trepet u Londonu, uskoro postao poznat kao ‘Otac Raketne Nauke’, tvorac rakete kojom je 1958. godine lansiran prvi američki umjetni satelit Explorer I. Ovo se desilo samo godinu dana nakon prvog satelita u Svemiru – sovjetskog Sputnjika 1.

Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez su u vrijeme prvih istraživanja Svemira već duboko zagazili u Hladni Rat koji se uglavnom svodio na špijunažu i razvijanje vojne tehnologije. S obzirom da je Amerika već demonstrirala svoju nuklearnu silu krajem Drugog svjetskog rata (Hirošima i Nagasaki), red je bio da i Sovjeti pokažu svoja nuklearna dostignuća.

1961. godine Sovjeti su napravili RDS-220 hidrogensku bombu, poznatiju kao Car Bomba ili Veliki Ivan – najsnažniju eksplozivnu napravu koju su ljudi ikada napravili – 1.400 puta jaču od dvije nuklearne bombe (zajedno) bačene na Japan u Drugom svjetskom ratu.


Nastanak Car Bombe

Idaja za Car Bombu nastala je u glavi Nikita Sergejevič Hruščova, tadašnjeg predsjednika SSSR-a, koji je prije svega želio da pokaže Americi da i Sovjeti imaju snažno nuklerano oružje. Ideju je predočio svom glavnom dizajneru oružja, Andreju Saharovu, i pri tome mu rekao da želi da “pokaže imperijalistima ono što mi [Rusija] možemo učiniti”. Nije jasno kada je tačno nastala ideja za bombu od 100 megatona i ko je prvi dao prijedlog, ali ono što znamo je da je Hruščov zadatak bio jednostavan: napraviti bombu koja će ‘oboriti rekord’.

Saharov je uskoro okupio tim od pet stručnjaka koji su za rekordno vrijeme uspjeli dizajnirati i napraviti bombu sposobnu da u potpunosti uništi bilo koju svjetsku metropolu. A za ovaj poduhvat im je bilo potrebno samo 14 – 16 sedmica.



Car Bomba je prvobitno zamišljena kao 100 megatonska bomba, ali je ova snaga uskoro prepolovljena na pola zbog očiglednih razloga. Čak je i 50 megatonska bomba bila jednostavno previše masivna da bi pogodila bilo koji cilj (npr u Americi), a bila je toliko snažna da je stopa preživljavanja za pilota i posadu u avionu procijenjena na 50%, i to dok lete 10 km iznad zemlje – udaljeni 45 km od eksplozije bombe (koja bi iz aviona padala sporije zbog padobrana).

Sovjetima je za cilj bio da obore rekord i demonstriraju svoju silu svijetu, a Car Bobma je ispunila sva svoja očekivanja. Prepolovljena na “samo” 50 megatona, bila je 3.000 puta jača od bombe bačene na Hirošimu. Ali to nije jedini rekord koji je oborila. Pored toga što je bila ubjedljivo najjača, ona je bila i najčišća nuklearna bomba – 97% potencijalnih posljedica (radijacije) je uspješno uklonjeno.


Dan kada je Car Bomba bačena

Sovjetima nije bilo dovoljno da samo imaju ovako snažnu bombu – jer njezina svrha i nije bila da stoji u skladištu i čeka neki novi rat, već da pokaže ‘imperijalistima’ svu Sovjetsku moć.

30. oktobra 1961. godine Sovjeti su konačno bili spremni pokazati svijetu kako izgleda eksplozija od 50 megatona. Međutim, u samoj završnoj fazi došli su novi problemi. Čak ni Tupoljev Tu-95, jedan od najvećih (tadašnjih) bombardera na svijetu, nije mogao nositi ovu 27 tona tešku i više od 8 metara dugačku bombu. Umjesto da troše vrijeme na pravljenje novog aviona, inžinjeri su modifikovali postojeći na jednostavan način – otklonili su dio poda i na njegovo mjesto ugradili bombu.

Kada su sve pripreme završene, avion je bio spreman za uzlijetanje i ispuštanje najveće eksplozivne naprave koju je svijet ikada vidio.

Bomba je bačena sa visine od 10.500 metara, a na njoj je bio i padobran koji je usporio pad i dao posadi u avionu dovoljno vremena da se udalji od eksplozije. U 1:32 po lokalnom vremenu Car Bobma je pala na arhipelag Novaja Zemlja (otočje u Arktičkom oceanu, sjeverno od kopnene Rusije). Detonacija je bila toliko snažna da se potres osjetio u Finskoj (udaljenoj 900 km) gdje su na nekim kućama čak i prozori popucali, a šok-val je bio toliko snažan da je obišao Zemlju tri puta. Vatrena kugla je bila je široka 8 km, a pečurka nastala poslije eksplozije bila je visoka 65 km.

Eksplozija je izbrisala sve sa lica Zemlje u krugu od 35 km, a čak su i građevine u napuštenom selu udaljenom 55 km bile potpuno sravnjene sa zemljom. Fotografi koji su kasnije stigli do nulte tačke opiali su je: “Nema traga neravnini na terenu …. Sve u ovom području je pometeno, oprano, rastopljeno i otpuhano.”


Jedan od posmatrača opisao je detonaciju: “…Snažan bijeli bljesak iznad horizonta, a nakon dugo vremena čuo se udaljeni, nejasan i težak udarac, kao da je Zemlja ubijena!”

Ubrzo nakon eksplozije, kada su vidjeli da Sovjeti mogu za par mjeseci napraviti bombu koja može petvoriti cijeli grad u komad glatkog stakla, 87 država je zamolilo SSSR da poštedi svijet daljnjih “Car bombi” zbog opasnosti za zdravlje miliona ljudi.

Užasnut snagom uređaja, Saharov, jedan od glavnih tvoraca bobme, uskoro je i sam postao nepokolebljivi protivnik nuklearnog oružja.




ZAŠTO MARIHUANA IZAZIVA SNAŽAN OSJEĆAJ GLADI?








Ako ste ikada pušili marihuanu onda vam je sasvim sigurno poznat osjećaj da bi mogli pojesti ipečenog vola premazanog Nutellom ako bi se kojim slučajem našao ispred vas. Možda ste se u nekom od tih trenutaka i zapitali zašto toliko ogladnite od marihuane?

Odgovor leži u kombinaciji nekoliko različitih stvari među kojima su i povećanje vaše sposobnosti za miris, koja zauzvrat pojačava vaš ukus; povećanje u oslobađanju neurotransmitera dopamina; i oslobađanje hormona grelina koji potiče apetit.

Aktivni sastojci marihuane, poznati kao kanabinoidi, utječu na mozak na više načina. Na primjer, kanabinoidi koji daju taj nezaboravno zaboravni osjećaj zbog kojeg [uglavnom] svi puše marihuanu zove se tetrahidrokanabinol (THC). No, u marihuani postoji još najmanje 85 odvojenih kanabinoida, a svi djeluju različito na naše tijelo. Da bi bolje razumjeli ulogu onih zbog kojih osjećamo glad, moramo prvo razumjeti šta to inače stimuliše naš apetit.

Tijelo koristi više složenih mehanizama za regulaciju gladi. Ti mehanizmi još nisu u potpunosti shvaćeni. No, ono što znamo je da glad koristi dva mehanizma kada tijelo osjeti pad ili višak energije.

Kad osjeti manjak energje, tijelo aktivira oslobađanje grelina. Ovaj hormon stimuliše hipotalamus u mozgu kako bi povećao osjećaj gladi. On također utječe na područje mozga poznato kao ventralno tegmentalno područje, koje pomaže u oslobađanju neurotransmiteradopamina od kojeg se inače osjećamo dobro.

Isto tako, kada postoji višak energije u tijelu, masne stanice oslobađaju hormon leptin. On stimuliše hipotalamus da inhibira glad. Leptin također utječe na otpuštanje dopamina. Osim toga, leptin suzbija drugi neurotransmiter – anandamid. Anandamid je snažni stimulator gladi, endogeni kanabinoidni neurotransmiter koji se veže za iste receptore kao i THC. Dakle, kada je u tijelu više THC-a, manje je leptina, a vi osjećate snažnu glad.


Utjecaji THC-a







Sam THC ima mnoge učinke na naše tijelo. Stvara euforiju, analgeziju, sedaciju, te neprestanom i dugotrajnom uporabom može izazvati gubitak memorije i potencijalna kognitivna oštećenja (o ovome se još uvijek vode opsežna naučna istraživanja). On također umanjuje osjećaj za povraćanje i potiče apetit. To sve čini oponašajući prirodni tjelesni endocannabinoidni sistem. Ovaj sistem ima receptorska mjesta diljem središnjeg i perifernog nervnog sistema i odgovoran je za regulaciju navedenih fizioloških processea – a glad je jedan od njih. Dakle, od marihuane ogladnite jer THC prevari vaše tijelo koje samo misli da je gladno.

Pored toga, jedna studija provedena 2014. godine je pokazala da THC pojačava i naše čulo mirisa. Popratni efekat je i poboljšanje čula okusa. Mirisanjem hrane ljudi su u stanju da bolje osjete njene složene okuse.

THC također povećava glad tako što utječe na receptor CB1. On povećava ukus saharoze, ali nema učinke na senzacije slano ili gorko. To bi moglo pomoći da se objasni subjektivni osjećaj da slatke namirnice imaju bolji okus kada smo spušeni.

THC stimuliše receptorska mjesta u hipotalamusu koja uzrokuju otpuštanje hormona grelina. Grelin djeluje na hipotalamus kako bi povećao glad, a u isto vrijeme pomaže pripremiti probavni trakt za unos hrane.

Na kraju, pušenje marihuane čini da se osjećate kao da lebdite na oblacima jer vaše tijelo otpušta više dopamina; a osjećate glad zbog otpuštanja grelina i vezanje THC-a za receptore anandamida. Oni u kombinaciji oponašaju iste osjećaje u tijelu kao kada niste jako dugo ništa jeli. Zbog ove kombinacije imate osjećaj da bi mogli pojesti tonu hrane, a kada počnete jesti, zbog gore navedenih faktora, ukus hrane je nevjerovatan.

ARONIJA: LJEKOVITA SVOJSTVA I NAUČNO DOKAZANI UČINAK NA ZDRAVLJE








Ljekovita svojstva aronije su stoljećima bila poznata Indijancima. Aronija je listopadni grm porijeklom iz Sjeverne Amerike, uvedena u Rusiju tek u kasnim 1800-im, a nakon toga i u zemlje srednje i istočne Evrope. Male tamne bobice biljke Aronia melanocarpa su pune hranjivih tvari i antioksidanasa, poput vitamina C i antocijanina, te nude pregršt beneficija za one koji žele poboljšati svoje zdravlje kroz bolju ishranu.

Aronija kao lijek je tek nedavno stekla popularnost u modernom društvu, a ljekovitost aronije se trenutno naširoko proučava u laboratorijama širom svijeta. U nastavku pročitajte koja su to naučno dokazana ljekovita svojstva aronije.

Bobice aronije su poznate po tome što poboljšavaju cirkulaciju krvi, jačaju krvne žile i smanjuju rizik od srčanih bolesti. Slobodni radikali su uzrok raznih bolesti u tijelu, a aronija može spriječiti nastanak tih radikala čime se sprječavaju i bolesti poput dijabetesa i drugih kardiovaskularnih bolesti.

Zreli plodovi aronije sadrže veliku količinu fenola, koji dezinficiraju krvotok i tijelo, potiču zacjeljivanje rana, uklanjaju otrovne tvari iz tijela, smanjuju upale, poboljšavaju elastičnost krvnih žila i spriječavaju njihovo začepljenje.

Mnoge su studije dokazale učinkovitost aronije na kardiovaskularni sistem. Učesnici studija koji su konzumirali aroniju su na kraju istraživanja imali smanjen rizik od kardiovaskularnih bolesti, smanjen krvni tlak, smanjene razine LDL-a (loš kolesterol), kao i pregršt drugih zdravstvenih prednosti.

Aronija uveliko pomaže u održavanju normalne razine krvnog tlaka. Ona sprječava grčeve u krvnim žilama i drži krvni tlak daleko od “opasne zone”. Sok ili čaj od aronije se preporučuje ljudima koji imaju problema s krvnim tlakom.



Bobice aronije imaju veću koncentraciju antioksidansa od bilo kojeg drugog voća na svijetu. Zašto je to toliko važno? Antioksidansi štite tjelesne stanice od štetnog djelovanja oksidacije. Ova antioksidansa svojstva se mogu pripisati fenolnim spojevima prisutnim u aroniji, iako visoke razine vitamina C također igraju važnu ulogu.

Od kvercetina, epikatehina i kafeinske kiseline, pa sve do karotena, ovo voće, pruža veliku količinu antioksidansa koji mogu poboljšati vaše cjelokupno zdravlje uklanjanjem slobodnih radikala iz krvi, kože, očiju, organa i tkiva.

Vjeruje se da antioksidansi štite od mnogih degenerativnih bolesti, poput raka i bolesti srca, te usporavaju proces starenja. Oni su također ključna komponenta protiv bora, jer mogu pomoći u zaštiti vaše kože od štetnih učinaka zagađivača okoliša, duhanskog dima, sunčevog UV zračenja i drugih faktora koji uzrokuju da vaše tijelo proizvodi slobodne radikale.

Prema studiji objavljenoj 2005. godine, cijele bobice aronije imaju veću antioksidativnu aktivnost od soka. Dakle, svježe ili sušene bobice aronije će vam pružiti maksimalnu korist. No, treba imati na umu da izuzetno visoke doze antioksidansa mogu čak napraviti više štete nego koristi! To je i razlog zašto trebate slijediti preporuke doze otisnute na pakiranju – u slučaju suhih bobica aronije, preporučena doza je obično 1 žlica bobica dnevno.




Još jedna velika prednost konzumiranja aronije je održavanje dobrog zdravlja urinarnog trakta. Milioni ljudi šriom svijeta svakodnevno pate od infekcije urinarnog trakta (mokraćnog sustava), a jedan od najvećih uzročnika je Escherichia coli. Simptomi uključuju čest osjećaj i / ili potrebu za mokrenjem, bol tokom mokrenja i mutan urin.

Poznato je da je brusnica jako dobra u borbi protiv infekcija mokraćnog sustava, ali studije pokazuju da su bobice aronije pet do deset puta učinkovitije zbog veće doze kinične kiseline, za koju je dokazano da sprječava infekcije urinarnog trakta. Dodatne laboratorijske studije su pokazale da je aronija učinkovita u smanjenju rasta mikroorganizma za nekoliko bakterija, uključujući i bakterije Escherichia coli, što dokazuje da aronija sprječava, liječi i održava dobro zdravlje urinarnog trakta.

Jedna studija je pokazala da redovno konzumiranje soka od aronije smanjuje broj slučajeva infekcije mokraćnog sustava, koje su obično veliki problem za starije osobe.

Konzumiranje bobičastog voća je općenito jedan od najboljih savjeta za ljude koji su u potrazi za hranom koja može smanjiti rizik od razvoja raka, a aronija može biti konačan pobjednik kada je riječ o hrani koja se bori protiv raka.

Tim istraživača iz Odjela za prehranu i prehrambene nauke na Sveučilištu Maryland analizirali su ekstrakte iz grožđa, divljih borovnica i aronije, te testirali njihovu učinkovitost u borbi protiv raka debelog crijeva. Sve tri su voćke inhibirale rast stanica raka, a ekstrakt aronije se pokazao kao najpotentniji inhibitor.

Istraživanje provedeno 2003. godine je pokazalo je da aronija pruža prirodnu obranu u borbi protiv raka debelog crijeva. Istraživači sa Univerziteta Ohio State su otkrili da se tamnije voće može boriti protiv raka, a aronija se spominje u studiji: “nthocyanin pigmenti dobiveni iz crne mrkve i rotkvice su usporili rast stanica raka od 50 do 80%. No, spojevi iz aronije su ubili petinu postojećih stanica raka, bez utjecaja na zdrave.”

Aronija je ljekovita biljka koja između ostalih navedenih prednosti također štiti i vaše oči. Ove tamne bobice sadrže veliku količinu karotena, koji štiti stanice od oštećenja i oči od formiranja katarakte (sive merene). Karoten je jedan od najmoćnijih antioksidansa i nalazi se u značajnim razinama u aroniji.

Aronija je također bogata flavonoidima, kao što su lutein i zeaksantin koji štite oči od dobne makularne bolesti koja se javlja kod starijih osoba i upala oka (uveitis).

Suhe bobice aronije su prepune vlakana: 100 grama suhih bobica aronije pruža 16,9 grama vlakana. Za razliku od drugih makro-hranjivih tvari (ugljikohidrati, masti i proteini), vaše tijelo ne probavlja vlakna. Umjesto toga, ona prolaze relativno netaknuta kroz probavni trakt, što je razlog zašto su povezana s nizom jedinstvenih zdravstvenih pogodnosti.

Neke od tih prednosti uključuju redovnu stolicu i općenito poboljšano zdravlje crijeva, niže razine kolesterola, gubitak težine (kada je u kombinaciji s tjelovježbom i općenito zdravom dijetom), te smanjen rizik od problema vezanih za razinu šećera u krvi.

Dokazano je da aronija također pomaže i pri liječenju želučanih problema, uključujući čireve i proljev. Dokazujući još jednom da je izuzetno vrijedan plod, suhe bobice aronije su se pokazale i kao odličan lijek za bubrežne i želučane probleme.

Aronija pomaže pri regulisanju tjelesne težine. Osim toga, ona može spriječiti tijelo da pohranjuje masnoće oko trbuha, problem s kojim se mnogi ljudi redovno suočavaju. Aronija također može poboljšati razine kolesterola i lipida, pomažući tijelu da proizvodi dobar kolesterol.

Aronija ima nisku razinu kalorija i masnoća, a sadrži dijetalna vlakna i obilje hranjivih tvari. Ako želite da se osjećate siti, puni energije i snage, a da pri tome ostanete zdravi, preporučuje se da redovno konzumirate aroniju.




Ako vaša prehrana uključuje i redovno konzumiranje aronije, možete biti sigurni da će vas prehlada i gripa zaobilaziti u širokom krugu. Ona se bori protiv bakterija i virusa i jača imuni sitem.

Aroniju su tradicionalno koristili Potawatomi Indijanci za liječenje prehlade, a nedavna istraživanja potvrđuju anti-virusna svojstva i visok sadržaj vitamina C. Skupina naučnika iz Bugarske je otkrila da aronija ima in vitro antivirusna i antibakterijska svojstva.

Ako želite da liječite upale ili virusne infekcije, preporučuje se da koristite sušene bobice ili sok od aronije, iako vam u ovome može pomoći i čaj.

Napomena: Aronija nije poznata kao uobičajeno alergena hrana i nuspojave se javljaju samo u rijetkim slučajevima. Međutim, zbog jakog kombinacije kemijskih spojeva vaše tijelo može reagovati na nju drugačije od drugih, pa se stoga preporučuje da pratite reakcije vašeg tijela prilikom prvog konzumiranja aronije.

10 ZASTRAŠUJUĆIH PODATAKA O NEDOSTATKU OSNOVNIH LJUDSKIH PRAVA








Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima je potpisana 10. decembra 1948. godine kada je po prvi put u istoriji čovječanstva priznato pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost – bez ikakvih razlika. Strahote Drugog svjetskog rata su potaknule gotovo sve države svijeta da se dogovore, u jednom dokumentu, o sveobuhvatnim pravima svih ljudi, a kao što ime sugeriše, ovo nije nikakav ugovor, već proglašavanje osnovnih prava i temeljnih sloboda, imajući moralnu snagu univerzalnog sporazuma. Svrha deklaracije je postavljanje temelja za “zajednički standard postignuća za sve narode svih nacija.”

Nažalost, podaci govore kako veliki broj ljudi u svijetu još uvijek nema osnovna ljudska prava, bilo da se ona krše od strane drugih ljudi, ili da je posljedica neka prirodna katastrofa ili jednostavno nepovoljan geografski položaj.

1. Pitka voda i kanalizacija su neophodni za održavanje života i zdravlja, te od temeljne važnosti za dostojanstvo. Ipak, 884 miliona ljudi nema pristup poboljšanim izvorima pitke vode, dok 2,5 milijarde nema pristup poboljšanim sanitarnim objektma. Ovi brojevi su zastrašujući, ali stvarnost je puno gora, jer su milioni siromašnih ljudi koji žive u neformalnim naseljima jednostavno izostavljeni sa nacionalnih statistikčkih podataka.

2. Više od milijardu ljudi je pothranjeno, a više od dvije milijarde pati od nedostatka esencijalnih vitamina i minerala u ishrani. Od pothranjenosti i srodnih bolesti, svake godine umre skoro šest miliona djece, a otprilike pola ovih smrtnih slučajeva se može spriječiti boljom ishranom. Većina onih koji pate od gladi i pothranjenosti su seljaci ili ljudi koji nemaju svoju zemlju, te uglavnom žene i djevojčice koje žive u ruralnim područjima.

3. Između 2000. i 2012. godine broj djece radnika u svijetu je pao za trećinu, 245.000.000 -168.000.000. Iako su podaci obećavajući za budućnost, trenutno je oko 10% djece u svijetu primorano da radi. Širom svijeta, 85 miliona djece je primorano da radi najopasnije poslove, kao što su trgovina drogom ili seksualni rad.

4. Svaki dan, 37.000 djevojčica se udaje prije 18-te godine, a često i mnogo mlađe. Svake godine, više od 10 miliona djece bude prisiljeno na brak.

5. Procjenjuje se da 200.000 do 300.000 djece trenutno služe kao vojnici za pobunjeničke skupine, ali i za vojne snage vlada u oružanim sukobima. Pretpostavlja se da se oko 100.000 djece vojnika trenutno bori u Afrci.







6. Od dvije milijarde siromašnih ljudi, 70% su žene (žive od manje od 1 dolara dnevno), a dvije trećine nepismenih odraslih ljudi također čine žene. Žene čine više od 50 posto svjetske populacije, ali zauzimaju manje od 20 posto svih mjesta u parlamentu.

7. Oko 80% odraslih osoba u svijetu danas zna čitati i pisati, a gotovo jedna milijarda odraslih ljudi su i dalje nepismeni. Od 650 miliona djece u dobi osnovne škole, najmanje 250 miliona ne zna čitati.

8. Iako je danas ropstvo protuzakonito, u svijetu još uvijek postoji oko 30 miliona robova. Osoba danas uglavnom postane rob nakon što se zaduži i ne može otplatiti kredit, a u prosjeku ostane rob 6 godina, sve dok ne otplati dug, ne pobjegne ili ne umre. Većina svjetskih robova živi u Južnoj Aziji.

9. U bilo kojem trenutku, 2,5 miliona ljudi je prisiljeno na rad (uključujući i seksualnu eksploataciju), a za ovaj zastrašujući podatak odgovorna je trgovina ljudima. 95% žrtava iskusi fizičko ili seksualno nasilje tokom trgovine. 43% žrtava se koriste za prisilno komercijalno seksualno iskorištavanje, a od toga je 98% žena i djevojaka. Procjenjuje se da globalni godišnji profit od trgovine ljudima iznosi oko 31,6 milijarde doara.

10. Statistike pokazuju da svake godine 3 miliona mladih djevojaka /djevojčica bude podvrgnuto genitalnom sakaćenju.

BIOLOGIJA ALTRUIZMA: UTJECAJ DOBRIH DJELA NA LJUDSKO TIJELO








U posljednjih nekoliko godina, naučnici su proučavali činjenje dobrih dijela i njihovih učinaka na ljudsko tijelo. U brojnim istraživanjima je zaključeno da altruizam – želja da nesebično pomažemo drugima – utječe na naše zdravlje, pa čak i na dužinu života.

“Ljudska priroda” je tema filozofskih rasprava već hiljadama godina, a uz pomoć moderne tehnologije i nauke, napokon smo počeli otključavati ove misterije. U ranim fazama studija, naučnici su uspjeli zaključiti jednu činjenicu: naš mozak je fizički podešen da pomaže drugima.

Skeniranjem mozga možemo lako uočiti da razmišljanje o tuđim problemima aktivira iste dijelove mozga koji se aktiviraju kada razmišljamo i o svojim, dok saosjećanje aktivira dijelove odgovorne za osjećaje zadovoljstva.


Nauka sugeriše da je stara izreka: “Bolje je davati nego primati”, doslovno istinita, tvrdi Jeffrey Schloss, evolucijski biolog na Westmount Collegeu u Kaliforniji. “To nije samo moralni kliše.”






U svakodnevnom životu, bezbroj ljudi izabere da se odrekne svog slobodnog vremena kako bi pomogli drugima – bilo da se radi o pomaganju starijima, spašavanju napuštenih životinja, ljudskih života ili pomaganju nekome da riješi određeni problem – dobrim djelima svjedočimo svaki dan.

Ali šta je to u nama što nas tjera da nesebično pomažemo drugima, da činimo herojske poduhvate kako bi spasili nečiji život, ne razmišljajući o svom?

Istraživanja pokazuju da nam djelovanje u ime drugih ljudi pomaže da se i sami osjećamo ugodnije. Ali tu priča ne završava. Ovakvo ponašanje utječe na nas i fizički – a sve veći broj naučnika vjeruje da činjenje dobrih djela pozitivno utječe na naše zdravlje, a neke studije su čak zaključile i da nam altruizam pomaže da živimo duže.

Veza alturizma i stresa je otkrivena sasvim slučajno 1956. godine, kada je tim istraživača sa sveučilišta Cornell proveo istraživanje sa 427 udatih žena s djecom. Oni su očekivali da će žene sa više djece biti pod većim stresom, te zbog toga i imati kraći životni vijek. Iznenađujuće, istraživači su otkrili da broj djece, obrazovanje, klasa, i radni status nisu utjecali na dugovječnost. U istoj studiji, koja je trajala 30 godina, sasvim slučajno je otkriveno da je 52% žena koje nisu nikada volontirale na kraju obolilo od neke teže bolesti, za razliku od 32% žena koje su redovno volontirale.

Ovo otkriće je zainteresovalo naučnike, pa su nakon toga proveli još nekoliko studija: Jedna je zaključila da redovno činjenje dobrih dijela smanjuje rizik od prerane smrti za 44% – što je bolji učinak od redovnog vježbanja. Druga studija, provedena 1990-ih, ispitala je osobne eseje časnih sestara iz 1930-tih. Istraživači su otkrili da su časne sestre koje su iskazale najviše pozitivnih emocija živjele oko 10 godina duže od onih koje su izrazile manje takvih emocija.

Mnoge su studije pokazale da alturizam značajno smanjuje nivo stresa, glavnog uzročnika većine bolesti – a samim time, da značajno mijenja našu fiziologiju. Kod testnih subjekata koji su samo gledali video koji je prikazivao činjenje dobrih djela zabilježeni su privremeni skokovi razine hemikalija koje jačaju imunitet. Kod žena koje su komšije smatrale dobrim osobama jer vole pomagati drugima pronađen je povišen nivo oksitocina – hormona ‘vezivanja’ koji nam pomaže da se osjećamo dobro.

Vezu oksitocina i dobrih dijela je potvrdila još jedna nedavna studija. “Oksitocin je odgovor na stres. Kada je osoba altruistična i kada dotiče ljude u pozitivnom smislu, pomažući im u nevolji, razina oksitocina ide prema gore – što znači da ​​stres ide prema dolje”, zaključio je Gregory L. Fricchione, profesor psihijatrije na Harvardu.

Brojne studije provedene u različitim vremenskim periodima i državama su zaključile jednu zajedničku stvar: Altruistične emocije – “droga pomagača” – stvaraju fiziološke reakcije u tijelu tako što povećavaju razinu hormona oksitocina – zbog kojeg se osjećamo dobro, smanjuju nivo stresa i poboljšavaju imunitet (viša razina zaštitnih antitijela). Altruizam u nama izaziva hemijsku reakciju sličnu onoj koju izaziva i istinska ljubav.

HEMIJA FRANCUSKOG POLJUPCA: ŠTA SE DEŠAVA U MOZGU DOK SE LJUBIMO?








Poljubac je univerzalni jezik koji nadilazi vrijeme i granice. Prije nekoliko desetljeća, antropolozi su procjenili da više od 90% kultura praktikuje ljubljenje. Ljudi imaju instinktivni nagon za poljubac, ali način na koji se ljube može biti drugačiji, u zavisnosti od kulture ili ličnih iskustava pojedinaca.

Strastveni francuski poljubac djeluje na naš mozak poput droge stimulirajući prirodne hemikalije u našim tijelima, a može izazvati čari istinske ekstaze koju pokreće koktel hormona i neurotransmitera. Tokom ljubljenja, naše tijelo postane izuzetno aktivno šaljući milijarde informacija od mozga do jezika, mišića lica, usana i kože. Ovi impulsi proizvode niz neurotransmitera koji direktno utječu na to kako se osjećamo.


“Poljubac je lijep trik koji je priroda osmislila da zaustavi govor kada riječi postanu suvišne.” – Ingrid Bergman

Kada se poljubac desi, naše tijelo i mozak dožive niz [nezaboravnih] hemijskih reakcija. Strastveni poljubac prvo širi krvne žile i mozak počne primati više kisika nego inače. Naši se obrazi zacrvene, a puls ubrzava. Disanje postaje nepravilno i duboko. Zjenice se šire, a pet od dvanaest moždanih živaca se odmah aktivira – zahvaljujući njima, čulo vida, mirisa, sluha, okusa i dodira se pojačava.

Dugi poljubac nam također omogućuje da ‘okusimo’ tuđi ukus koji nam može otkriti tragove o njenom ili njegovom zdravlju i plodnosti. Naši jezici – prekriveni malim izbočinama, su idealno dizajnirani za (podsvjesno) prikupljanje takvih informacija.

Pored toga, naše usne su povezane sa velikim dijelom mozga. Seksolog Alfred Kinsey tvrdi da neke žene mogu doći do orgazma nakon dugačkog i strastvenog poljupca, jer, tehnički naše su usne prepune osjetljivih nervnih završetaka, tako da čak i najmanji dodir šalje pregršt informacija (od kojih se osjećamo dobro) u mozak. Iako često ne razmišljamo o njima na ovaj način, usne su naša najizloženija erogena zona.


“Poljubac možemo shvatiti kao prvu liniju odbrane tijela protiv veze ili braka sa pogrešnom osobom.” – Evolucijski psiholog Gordon Gallup Jr.

“Kad se ljubimo ogroman dio mozga postaje aktivan”, tvrdi Helen Fisher, profesorica antropologije na Sveučilištu Rutgers. “Doista, ti hemijski kokteli čine razliku u izboru partnera i privlačnosti. Čini se da nas privlače ljudi koji imaju određene biološke profile.”

Kada se ljubimo, svih pet glavnih osjetila istovremeno prenose poruke. Milijarde živčanih veza aktivno šalju signale po čitavom tijelu, a oni svi konačno završe u postcentral gyrusu, području mozga koji obrađuje osjećaj dodira, temperature, bolova…

Naš mozak reaguje na ove signale proizvodnjom hemikalija koje nam pomažu da donesemo odluku o sljedećem potezu. Dobar poljubac može biti kao droga, te može utijecati na hormone i neurotransmitere da počnu ubrzano strujati kroz tijelo, stimulirajući naše centre za užitak.

Poljubac oslobađa velike količine dopamina, a upravo je on odgovoran za žudnju i želju, a i naučno je povezan sa ‘zaljubljivanjem’. Dopamin djeluje na naš mozak pouput kokaina – zbog čega i postajemo ovisni o osobi u koju smo zaljubljeni. Naš mozak doživljava dopamin kao nagradu, a pošto ljubljenje nagrađuje mozak dopaminom, želja za ovom radnjom se konstantno pojačava.

Kada ste zaljubljeni i kada osjećate euforiju, imate nesanicu i gubitak apetita – vaš mozak je jednostavno nadrogiran dopaminom.


“Zvuk poljupca nije tako glasan kao onaj kojeg proizvede top, ali njegov odjek se osjeća mnogo duže.” – Oliver Wendell

Ljubljenje također oslobađa i velike količine oksitocina – “hormona ljubavi”. Oksitocin je odgovoran za održavanje posebne veze između dvije osobe. Zbog njega ljubljenje može održavati ljubav snažnom čak i nakon nekoliko desetljeća veze. Drugim riječima, ljubljenje utječe na hormone i neurotransmitere koji su izvan naše svjesne kontrole, a ti signali igraju veliku ulogu u našim osjećanjima prema partneru. Poznato je da oksitocin utječe na kortizol, to jest da ga smanjuje, a kortizol je hormon koji je odgovoran za osjećaje stresa.

Strastveni poljubac može podići i razinu serotonina koji nas dovodi do opsesivnih misli o ljubljenju partnera. Naučnici su primijetili da razina serotonina kod novih zaljubljenih parova izgleda isto kao i kod pacijenata koji boluju od opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Ljubljenje također potiče i adrenalin koji pomaže našim tijelima da predvide šta bi se moglo desiti slijedeće, a adrenalin također ubrzava rad srca i smanjuje stres.

Na kraju, francuski poljubac je nešto što muškarci (nesvjesno) zloupotrbljavaju kada žele sa partnericom napraviti korak dalje. Muška slina je puna testosterona i poljubac daje muškarcima priliku da ženama nesvesno pokušaju da ‘prebace’ testosteron kako bi izazvali seksualnu želju. Ova dodatna prednost ljubljenja objašnjava zašto su muškarci daleko više zainteresovani za dugačke vlažne poljupce od žena.


“I jednom kada pronađete pravu osobu, postoji samo jedan način da održite vezu aktivnom. Samo se nastavite ljubiti.” – Evolucijski psiholog Gordon Gallup Jr.

ZDRAVSTVENE PREDNOSTI GRAHA








Grah je jedna od najpopularnijih superhrana na svijetu – i to s dobrim razlogom. Pun je snažne kombinacije proteina, vlakana, vitamina i minerala koji pomažu ljudima da ostanu zdravi, ili da se bore protiv postojećih bolesti.

Igrao je ključnu ulogu u razvoju civilizacije već hiljadama godina. Drevni Egipćani su ga sadili još i prije Tutankhamuna, a jeli su ga drevni Grci u Evropi i Indijanci u Americi. O grahu se pisalo i u najstarijim pronađenim zapisima na svijetu.

Grah je sjeme biljke Phaseolus vulgaris iz porodice mahunarki koja sadrži više od 13.000 vrsta povrća, i koja je druga po redu kada je u pitanju prehrana ljudi – odmah poslije žitarica.


Šta se sve krije u grahu?



Različite vrste graha sadrže različite nivoe hranjivih tvari, ali generalno, grah je izuzetno bogat vlaknima – samo jedna šoljica kuhanog graha zadovolji našu dnevnu potrebu. (Ovisno o vrsti, na 100 g Graha dolazi od 5 do 8,6 grama vlakana.)

Obojene vrste graha su posebno bogate antioksidansima. Grah je također bogat i izoflavonima, spojevima koji su slični strukturi estrogena koji proizvodi organizam. Kada se antioksidansi kombinuju sa izoflavonima, oni čine moćan spoj koji sprječava nekoliko vrsta tumora, smanjuje rizik od srčanih bolesti, poboljšava kosti i zdravlje prostate, a također je poznato i da olakšavaju simptome menopauze.

Pored gore navedenih, grah sadrži proteine, složene ugljikohidrate, važne vitamine i minerale, kao što su folna kiselina, mangan, kalij, željezo, fosfor, bakar i magnezij. Proteini u grahu pomažu mišićima u našem tijelu, a ‘složeni ugljikohidrati pružaju stalni izvor energije.

Crni grah privlači posebnu pažnju naučnika. Nedavna istraživanja su pokazala da crni grah nudiposebnu podršku zdravlju probavnog sistema, a posebno debelog crijeva. Druga istraživanja vezana za ovu vrstu graha su pokazala da namakanje u vodi prije kuhanja smanjuje nadutost za čak 30%.

Crni grah je prepun hranjivih tvari, kao što su molibden, skup hemikalija neophodan za normalno zdravlje, pun je vitamina B9, vlakana, triptofana (esencijalna aminokiselina u ljudskoj prehrani), mangana, proteina, magnezija, vitamina B1, fosfora i željeza.


Zašto ispuštamo gasove poslije graha?



Kada pojedete porciju ukusnog graha, on odlazi u vaše tanko crijevo. Ovaj organ će rastaviti grah na sitne dijelove i izdvojiti sve supstance koje tijelo može iskoristiti. Proteine će pretvoriti u peptide i aminokiseline, masti u masne kiseline i glicerol, a neke ugljikohidrate u šećer. Ovi se sastojci zatim apsorbiraju kroz crijevni zid i postaju gorivo za tijelo.

Ali nije sve tako jednostavno. U grahu se nalaze i vlakna koja se zovu oligosaharidi, a koja se sastoje od tri do pet molekula šećera povezanih zajedno na takav način da ih tijelo ne može probaviti ili apsorbirati.

Oligosaharide naše tijelo samo ne može rastvoriti, ali zato mogu bakterije koje žive u crijevima. Nakon što navale na ovu besplatnu gozbu, njihova metabolička aktivnost proizvodi gasove, a među njima i metan. A već i sami znate kako se naše tijelo oslobađa gasova…

Resorna ministarstva spremna za organizaciju EYOF-a 2019





Na sastanku koji je održan danas u Ministarstvu civilnih poslova BiH o temi EYOF 2019, a radi rješavanja zahtjeva Evropskog olimpijskog komiteta koji insistira od organizatora Festivala da osiguraju finansijsku garanciju za organizacioni budžet od 12.000.000 KM, predočeni su ključni dokumenti koji nedvojbeno pokazuju spremnost resornih ministarstava za organizaciju tog najznačajnijeg sportskog događaja od Olimpijskih igara 1984.

Istaknuto je da je Ministarstvo civilnih poslova BiH prvo preduzelo konkretne mjere preko Vijeća ministara BiH koje je donijelo Odluku o izdvajanju sredstava za EYOF 2019 u visini od 1.900.000 KM u toku četiri godine, a ugodno iznenađenje današnjeg sastanka bilo je obraćanje kantonalnog ministra Mirvada Kurića i Odluka Vlade KS koja je dala garancije na iznos od 1.320.000 KM također za četiri godine, saopćeno je iz Olimpijskog komiteta BiH.



Odlukom Skupštine, Grad Sarajevo je izdvojio sredstva od 950.000 KM, a Grad Istočno Sarajevo 500.000 KM.

Na ove budžete treba dodati i iznos participacije svakog učesnika Festivala koji će obezbjediti iznos od oko 2.500.000 KM.

Načelnu i finansijsku podršku su dala i entitetska ministarstva nadležna za sport koja bi trebali osigurati po 1.500.000 KM, a čije garancije se očekuju u kratkom roku.

Ministrica kulture i sporta FBiH Zora Dujmović je preuzela obavezu da izvijesti Vladu Federacije i zatraži konkretnu, a ne načelnu finansijsku podršku.

Ministrica porodice, omladine i sporta Republike Srpske Jasmina Davidović uputila je pismeno izvinjenje zbog nemogućnosti prisustvovanja sastanku u kojem je navedena načelna saglasnost Ministarstva za učešće u finansijskoj i organizacionoj podršci tom projektu, kao i podrška Vlade RS donesena 12. maja, što predstavlja još jednu potvrdu odluke Narodne skupštine RS o podršci projekta EYOF.

Predsjednik Olimpijskog komiteta BiH Marijan Kvesić je upozorio na ozbiljnost situacije, kratke vremenske rokove, kao i podatak da će navedene osigurane garancije i izvještaj firme EYOF 2019 d.o.o. biti detaljno analiziran na sutrašnjem sastanku Izvršnog odbora Evropskog olimpijskog komiteta koji će biti održan u Taragni u Španiji, saopćeno je iz Olimpijskog komiteta BiH.

NA PROSLAVI TITULE Pique ismijavao Ronalda, Messi i Suarez "umirali" od smijeha










Stoper Barcelone Gerard Pique nikada nije krio da ne voli Real Madrid, a sada se na njegovoj meti našla zvijezda Kraljevskog kluba Ronaldo. Pique je tokom proslave titule prvaka Španije imitirao Ronaldovu "Calma", gest kojim Portugalac uvijek slavi gol Barceloni. Na njegovo imitiranje od smijeha su "umirali" Suarez, Messi i Iniesta.








KOLIKO KALORIJA SAGORIJEVAJU JEDNOSTAVNE SVAKODNEVNE AKTIVNOSTI








Ukoliko želite objaviti rat višku kalorija u vašem tijelu, preporučujemo vam da krenete od samog početka i prvo proučite šta je to metabolizam. Kada jednom saznate kako vaše tijelo funkcioniše, te koliko kalorija ima u raznim namirnicama, sagorijevanje istih je lako.

Uz ove svakodnevne aktivnosti možete sagoriti jako puno kalorija. Ključ je pazniti na to koliko kalorija unosite u organizam, a koliko ih trošite.
10 Jednostavnih načina da sagorite kalorije

1. Dokazano je da pola grejpfruta uz svaki obrok pomaže vašem tijelu u sagorijevanju kalorija. U njemu se nalazi poseban enzim koji pomaže pri sagorijevanju, a također sprječava i pohranjivanje masnoća.

2. Kada se tuširate hladnom vodom vaše tijelo mora konstantno trošiti energiju (kalorije) kao bi održalo normalnu tjelesnu temperaturu.

3. Prema Mayo Klinici, ako jedete obrok stojeći sagorijevat ćete više kalorija nego da jedete isti sjedeći.

4. Sviranje također sagorijeva kalorije. Na primjer, 30 minuta sviranja klavira sagorjeva oko 100 kalorija.

5. Istraživanja su pokazala da konzumiranje začinjene hrane može uzrokovati da vaše tijelo počne trošiti više kalorija. Na primjer, postoje jasni dokazi da ljute paprike mogu povećati metabolizam za oko 50% čak i do 3 sata nakon obroka. Pića koja sadrže kofein također stimuliraju metabolizam, kao i zeleni čaj.

6. Šetnja je vjerovatno najlakši i najjeftiniji način da sagorite kalorije. Stručnjaci preporučuju svaki dan 30 minuta dugu šetnju kako bi tijelo ostalo zdravo.

7. Pored šetnje tu su i stepenice. Koliko god je moguće, izbjegavajte liftove.

8. Ukoliko ipak planirate provesti dan sjedeći, potrudite se da sjedite u hladnijoj prostoriji, jer vaše tijelo sagorijeva više kalorija kada mu je hladno.

9. Kada preskočite doručak, vaše tijelo misli da ‘umirete od gladi’ i neće početi sagorijevati masti. Dakle, ako ne želite vaš metabolizam staviti u “modus preživljavanja”, obavezno nešto pojedite svako jutro!

10. Lagano čišćenje (kao što je usisavanje i brisanje prašine) za sat vremena će sagoriti nešto više od 100 kalorija, a intenzivnije čišćenje (kao što je ribanje aparata ili čišćenje kupaonice) može sagoriti i do 300 kalorija na sat.






Tajna je u kretanju

Prosječna osoba sagori oko 30% kalorija kroz dnevne aktivnosti, a samo sjedeći sagorite oko 15%. Ako ste svjesni ove jednostavne činjenice možete i sami napraviti dramatičnu razliku u sagorijevanju kalorija čak i kada se odmarate. Tajna je u kretanju.

Čak i najmanji pokreti sagorijevaju kalorije, pokreti kao što je ‘cupkanje’ (tapkanje) nogama, micanje nogu lijevo desno, lupkanje prstima, povremeno ustanite i protegnite se, mičite glavu lijevo-desno, pa čak i kada samo stisnete i opustite mišiće tijelo to doživljava kao aktivnost i samim time toši energiju.

U principu, kalorije nije teško potrošiti kroz svakodnevne jednostavne aktivnosti. Bitno je da se krećete, odnosno da mičete mišiće čak i kada odmarate.

ŠTA SE DEŠAVA U VAŠEM TIJELU KADA PRESTANETE PUŠITI








“Sa 4.000 štetnih hemikalija u svakoj cigareti, svaki put kada udahnete dim u vaša pluća, nanosite štetu vašem tijelu, vašem licu, zubima i koži”, tvrdi dr. Peter Selby, klinički direktor programa za ovisnosti i mentalno zdravlje u Torontu.

Kada prestanete pušiti, gotovo istog trenutka vaše zdravlje se počinje poboljšavati. Iako prestajanje nije jednostavno, ako se možete usredotočiti na ove prednosti, sigurno će vam pomoći da ostavite cigarete.
Promjene koje se dešavaju u tijelu nakon posljednje cigarete:

Nakon 20 minuta: Vaš krvni tlak i puls će pasti. Temperatura u rukama i nogama vratit će se u normalu.

Nakon osam sati: Ugljični monoksid u krvi padne na normalu. Razina kisika se povećava na normalu.

Nakon 24 do 48 sati: Šansa da dobijete srčani udar se smanjuje. Vaši okus i miris su pojačani.

Nakon 72 sata: Disanje postaje lakše. Imate više energije.

Nakon dvije sedmice: Vaša cirkulacija se poboljšava, i nastavlja se poboljšavati narednih 10 sedmica.

Nakon dva do tri mjeseca: Vaša cirkulacija se znatno poboljšala. Pješačenje postaje lakše. Vaše plućne funkcije se povećavaju za čak 30 posto!

Nakon devet mjeseci do godinu dana : Smanjuje se kašalj, umor, problemi sa sinusima i otežano disanje. Pluća su mnogo otpornija na infekcije. Rizik od srčanih bolesti se smanjuje za polovicu, u odnosu na osobe koje još uvijek puše.

Nakon tri godine: Rizik od srčanih bolesti i moždanog udara se smanjuje na nivo koji imaju ljudi koji nikada nisu pušili.

Nakon pet godina: Šanse da obolite od raka pluća se smanjuju za gotovo pola, u odnosu na pušače. Rizik od raka usta, grla i jednjaka je također smanjen za pola.

Nakon deset godina: Šanse da umrete od raka pluća su jednake šansama onih koji nikada nisu zapalili cigaretu. Prekancerozne stanice su zamijenjene. Rizik od raka usta, grla, jednjaka, mokraćnog mjehura, bubrega i gušterače se znatno smanjuje.

KUĆNI LJUBIMCI ZA ZDRAVIJI ŽIVOT








CT skener i biopsija mogu otkriti rak, krvne pretrage mogu potvrditi dijabetes, ali naučnici tvrde da postoji još jedan, vrlo precizan, način detektovanja bolesti: trenirani psi.

Da, psi su naučili da detektuju rak debelog crijeva, kože, mjehura, pluća, dojke i jajnika. U mnogim slučajevima, oni su tačniji, brže donose rezultate i mnogo su jeftiniji od laboratorijskih testova.

Psi se mogu istrenirati da upozore na opasne nivoe šećera u krvi, mogu pomoći autističnoj djeci, upozoriti gluhu mamu kada beba plače… Mačke značajno pomažu vešem srcu, majmuni pomažu osobama sa invaliditetom… Predstavljamo samo neke od zdravstvenih prednosti koje nam mogu pružiti kućni ljubimci.


Psi mogu otkriti rak i pomoći dijabetičarima



Psi, sa svojim izvanrednim njuhom – oko milion puta boljim od našeg – mogu detektovati rak u ljudskom tijelu. Njihov potencijal za “dijagnozu” prvi put je prepoznat 1989. godine, kada je pas detektovao rak kože svog vlasnika tako što je neprestano njuškao zahvaćeni dio kože.

U studiji provedenoj 2006. godine, istraživački psi su otkrili rak pluća i dojke sa nevjerojatnih 88% -97% tačnosti. Studiju su vodili Pine Street Foundation, grupa za istraživanje raka i obrazovanja u San Anselmu, Kalifornija, i poljski Academy of Sciences.

Marine, posebno obučeni crni labrador retriver, otkrio je rak debelog crijeva u 91% slučaju. Marine može detektovati rak njuškanjem ljudskog daha i uzoraka stolice, prema studiji objavljenoj u britanskom časopisu Gut, 2011. godine. U drugoj studiji, isti pas je detektovao rak prostate sa 90 postotnom tačnošću.

2008. godine, istraživači iz Queen sveučilišta u Belfastu ispitali su 212 vlasnika pasa s dijabetesom tipa 1. Oko 65% ih reklo da su njihovi psi reagirali na najmanje jednu hipoglikemičku epizodu. Trećina je rekla da su njihovi psi reagirali na više od 10 događaja.

Psi mogu detektovati niske razine šećera u krvi i upozoriti vlasnike na vrijeme. Još nevjerovatnije, trenirani psi mogu detektovati dijabetis i kod osoba koje vide po prvi put u životu.


Zdravstvene prednosti koje nam donose mačke



Studija provedena na Sveučilištu u Minnesoti otkrila je da vlasnici mačke imaju između 30 i 40 posto manje šanse da umru od kardiovaskularnih bolesti. Prema studiji, vlasnici pasa nemaju ove pogodnosti.

Posjedovanje mačke može pomoći i vašem imunološkom sistemu. Mačke često znaju kada ste bolesni, i mogu doći i pružiti vam utjehu, za koju se zna da jača imunološki sistem.

Ako planirate imati bebu, razmotrite da nabavite ljubimca. Mačka vam može pomoći da spriječite alergije kod djece. Neke studije tvrde da novorođenčad koja žive sa životinjama, posebno mačkama i psima, imaju veću vjerojatnost da izbjegnu razvijanje alergija.

Mačke snižavaju krvni tlak. Oni koji posjeduju mačke, prema studiji provedenoj na Državnom sveučilištu New York u Buffalu, imaju veću vjerovatnost da imaju niži krvni tlak od onih koji nemaju ove kućne ljubimce.

Neke studije pokazuju da ako imate mačku, možete sniziti trigliceride i samim time pojačati vaše zdravlje. Studija iz 2006. godine, provedena u Kanadi, je pokazala da je posjedovanje mačke učinkovitije u snižavanju kolesterola od lijekova koji su namjenjeni upravo za tu svrhu.

Pored gore navedenih prednosti, mačke vam mogu pomoći da smanjite stres, popravite raspoloženje, izborite se sa depresijom i generalno – živite duže.


Majmuni pomažu osobama sa invaliditetom



Mnogima može zvučati nevjerovatno, ali ovo je samo jedna od istinitih priča: Paraliziranoj ženi je ispao mobitel i raspao se na podu. Njezin ljubimac, kapucin majmun, obučen da joj pomogne, odmah je skupio sve dijelove mobitela. Odgovarajući na verbalne naredbe, poput “Okreni” i “Gurni”, majmun je sastavio telefon i vratio ga vlasnici u krilo.

“Ovi majmuni mogu okretati stranice knjige, Uklučiti DVD ili računar “, objašnjava Megan Talbert, izvršni direktor neprofitne organizacije Helping Hands, koja pruža obuku majmuna za pomoć odraslim osobama sa ozljedom kralježničke moždine.

PET SASTOJAKA KOJI SE NALAZE U KREMAMA PROTIV BORA








Kreme protiv bora nam nude razna obećanja: od borbe potiv slobodnih radikala, pa sve do stimuliranja kože da prirodno proizvodi kolagen, koji će vas magično podmladiti. PremaAmerican Academy of Dermatology, potrošači troše milijarde dolara svake godine na ovakve kreme i losione.

Nažalost, kreme i losioni koji tvrde da smanjuju bore ili usporavaju prerano starenje – jednostavno nisu dokazani uspješnim. Iako su neki aktivni sastojci koji se koriste u ovim proizvodima dokazano sigurni i učinkoviti, trik je pronaći prave sastojke koji se slažu sa vašom kožom, poručuju stručnjaci.

„Na tržišzu postoji previše proizvoda i sastojaka koji obećavaju učinkoitost“, kazala je dr. Elizabeth Hale, dermatolog u New York University Medical Center. “To može biti porazno za pacijente i doktore, teško je znati koji rade, a koji ne.”



Sastojci tipične kreme protiv bora i njihova učinkovitost







1. Alfa-hidroksilne kiseline

Alfa-hidroksilne kiseline, poput mliječne, limunske kiseline i glikolna, prirodni su sastojci koji dolaze iz voća i mliječnih šećera.

“Oni se obično koriste, jer oslobađaju mrtve stanice kože, dopuštajući novim stanicama da rastu”, izjavila je dr. Hale. “One omogućuju dubljem sloju kože da brže dođe na površinu.”

Svaka kiselina ima malo drugačiji efekt. Mliječna kiselina, koja dolazi od kiselog mlijeka, pomaže pri ulanjanju mrtvih stanica kože. Glikolna kiselina, koja dolazi iz šećerne trske, može pomoći tako što smanjuje linije i bore, čineći da koža izgleda glatko i nategnuto.

Ali tu su i nuspojave koje uključuju „peckanje“ i osjetljivost na sunce, pa stručnjaci preporučuju, ako koristite kreme protiv starenja – onda koristite i kreme za sunčanje.



2. Peptidi

Peptidi su mali proteini koji pomažu u stimuliranju novih stanica da rastu i pomažu stanicama kože da ozdravi.

“Još uvijek se sudi o tome da li su korisni”, rekala je dr. Ivona Percec, plastični hirurg, specijalista za estetsku hirurgiju i njegu kože na Sveučilištu u Pennsylvaniji. “Mi još uvijek ne znamo koje su biološke prednosti peptida.”

Iako se peptidi nalaze u brojnim proizvodima, stručnjaci još uvijek nisu sigurni koja formula zaista radi. “Briga je ta što su peptidi velike molekule, a ovisno o njihovoj formulaciji i površini kože, oni ne mogu prodrijeti dovoljno duboko kako bi postigli svoj učinak,” dodala je dr. Percec.



3. Resveratrol

Resveratrol je spoj biljaka, on se nalazi u crnom vinu, te je također dostupan kao zaseban dodatak. Neki čak tvrde da spoj može spriječiti ili preokrenuti hronične zdravstvene probleme poput dijabetisa ili srčanih oboljenja.

Iako postoje dokazi da vino u umjerenim količinama ima zdravstvene prednosti, pitanje da li resveratrol može imati sličan učinak ostaje nejasno.

Istraživanje provedeno u 2008. godini, objavljeno u časopisu Cell Metabolism, otkrilo je da ovaj sastojak usporava starenje kod miševa. Ali u proučavanju 29 zdravih, sredovječnih žena, koje je objavljeno u Oktobru u istom časopisu, istraživači su otkrili da žene koje su primale 75 miligrama Resveratrola nisu imale nikakve metaboličke prednosti.

“U ovom trenutku, ja bih samo preporučila da povremeno popijete čašu crnog vina,” poručila je dr. Hale



4. Antioksidansi

Za antioksidanse se obično tvrdi da pomažu u borbi protiv oštećenja stanica usljed dejstva slobodnih radikala, koji su molekule koje bi mogle ozlijediti stanice, povećati upale, i povećati rizik od raka.

Supstance sa antioksidativnim svojstvima uključuju beta-karoten, likopen, selen, i vitamine A, C i E, prema National Institutes of Health. Ovi i drugi antioksidansi se nalaze u mnogim namirnicama, uključujući voće, povrće, orašaste plodove, crno vino i neka jela.

Što se tiče zdravstvenih beneficija, “postoje antioksidansi koji su zaista učinkoviti, međutim, formulacija antioksidanasa je kritična”, rekla je dr. Percec. “Vitamini C i E se najčešće koriste, a najviše vremena se provodi upravo na njihovo testiranje.”

Iako neki vitaminski proizvodi mogu tvrditi da su “prirodni”, dr. Percec poručuje da oni zapravo i ne moraju biti učinkoviti.



5. Retinol

Retinol, prirodni oblik vitamina A, djeluje tako što smanjuje pojavu bora i pojačava debljinu i elastičnost kože.

“Postoji dovoljno dokaza koji pokazuju da retinol poboljšava izgled linija i bora,” tvrdi dr. Hale. Ipak, proizvodi puni Retinola mogu izazvati više nuspojava nego pozitivnih efekata. Nuspojave mogu uključivati , toplinu, žarenje i peckanje. “Dok slabije formulacije imaju koristi”, rekla je dr. Percec, “postoje novije formulacije snage koje su podnošljive i učinkovite.”

No, žene koje su trudne ili planiraju zatrudnjeti trebaju izbjegavati bilo kakav oblik vitamina A, jer on može povećati rizik porođajnih defekata.

VRSTE FOBIJA








Fobije su pretjerani, iracionalni strahovi, a smatraju se vrstom anksioznog poremećaja. Postoje tri kategorije fobije: agorafobija, socijalna fobija i specifične fobije. Agorafobija je strah od javnog mjesta, a socijalna fobija strah od ljudi i socijalnih situacija.

Specifične fobije… one su, kao što im ime kaže: specifične. Javljaju se kada se osoba iracionalno boji mjesta, objekta ili situacije, kao što je strah od letenja (aviophobia) ili strah od javnog govorenja (glossophobia). Ove fobije se često razvijaju dok smo još djeca i smatra se da su uzrokovane traumatskim događajima, hemiji u mozgu i ponašanjem koje smo naučili od naših roditelja.

Svima su nam poznate ‘specifične fobije’, kao što su strah od visine, strah od životinja… ali postoje neke za koje možda nikada niste ni čuli, a ipak neki ljudi imaju iracionalni strah i od najobičnijih predmeta i događaja… Ovo su neke od najčudnijih fobija:

1. Peladophobia – Strah od ćelavih ljudi

2. Pogonophobia – Strah od brade

3. Defecaloesiophobia – Strah od „velike nužde“

4. Alliumphobia – Strah od češnjaka

5. Anablephobia – Strah od gledanja prema gore

6. Eisoptrophobia – Strah od ogledala ili gledanja u ogledalo

7. Chrometophobia – Strah od novca

8. Pentheraphobia – Strah od svekrve (vjerojatno češće nego što mislite)

9. Arithmophobia – Strah od brojeva

10. Phronemophobia – Strah od razmišljanja

11. Cacophobia – Strah od ružnoće

12. Pteronophobia – Strah od škakiljanja perijem

13. Ergophobia – Strah od posla

14. Anuptaphobia – Strah od toga da budete bez djevojke/dečka

15. Cyberphobia – Strah od računara

16. Dutchphobia – Strah od ljudi iz Nizozemske

17. Ephebiphobia – Strah od tinejdžera

18. Gymnophobia – Strah od golotinje

19. Hobophobia – Strah od beskućnika

20. Kathisophobia – Strah od sjedenja

21. Leukophobia – Strah od bijele boje

22. Mnemophobia – Strah od sjećanja

23. Novercaphobia – Strah od mačehe

24. Octophobia – Strah od broja 8 (bilo čega vezanog za ovaj broj)

25. Rectophobia – Strah od rektalnih bolesti

26. Somniphobia – Strah od spavanja

27. Sesquipedalophobia – Strah od dugih riječi

28. Symmetrophobia – Strah od simetrije

29. Asymmetriphobia – Strah od asimetrije

30. Xerophobia – Strah od suhoće

31. Euphobia – Strah od dobrih vijesti

32. Dendrophobia – Strah od stabala (drveća)

33. Heliophobia – Strah od Sunca

34. Anthrophobia – Strah od cvijeća

35. Hidrofobija – strah od vode

36. Papyrophobia – Strah od papira

37. Consecotaleophobia – Strah od kineskih štapića za hranu

38. Hexakosioihexekontahexaphobia – Strah od broja “666”

39. Emetophobia – Strah od povraćanja

40. Osmophobia – Strah od mirisa

41. Tetraphobia – Strah od broja 4

42. Acerophobia – Strah od okusa

43. Agyrophobia – Strah od prelaska ulice

44. Amnesiphobia – Strah od amnezije

45. Ataxophobia – Strah od neurednosti

46. Aulophobia – Strah od flaute

47. Athazagoraphobia – Strah od toga da budete zaboravljeni

48. Arachibutyrophobia – Strah od kikiriki maslaca, kada se zalijepi na vrhu usta

49. Anthropophobia – Strah od ljudi

50. Phobophobia – strah od razvijanja fobije

HRANA KOJA POMAŽE U SPRJEČAVANJU SRČANIH BOLESTI








Promjeniti način ishrane za većinu ljudi predstavlja velik izazov, ali da bi poduzeli još jedan korak u sprječavanju nastanka kardiovaskularnih bolesti, ponekad je potrebno da se odreknemo nekih starih, i zamjenimo ih novim navikama.

Zapravo, ovakva promjena vam može donijeti mnoštvo dobrih stvari, pored zdravlja naravno, tu je bogato gastronomsko iskustvo, u kojem do sada možda i niste imali priliku uživati. U nastavku pročitajte nekoliko načina kako da počnete.
1. Voće i povrće



Mnoga istraživanja su pokazala da su voće i povrće usko vezani za prevenciju srčanih bolesti. Posebno zeleno povrće (kupus, brokule…), kao i ostalo voće i povrće bogato vitaminom C. Naime, svaki dnevni obrok od voća i povrća smanjuje mogućnost za oboljenje srca za oko 4%, što je odličan razlog da ih uključite u svoju redovnu ishranu.

Iako svo voće i povrće generalno pomažu zdravlju vašeg srca, nedavna istraživanja su pokazala da se brokule ističu u ovoj skupini. Brokule smanjuju LDL kolesterol (loš kolesterol), a povećavaju HDL kolesterol (dobri kolesterol). Novija istraživanja su pokazala da brokula, pored gore navedenog učinka, pomaže i pri jačanju srčanog mišića.


2. Žitarice



Zamjenite svakodnevni bijeli kruh sa kruhom koji sadrži cjelovite žitarice. Naime, on može smanjiti rizik od koronarne bolesti i moždanog udara za cijelih 40%!

Cjelovite žitarice su jedna od onih namirnica čiji izuzetan utjecaj na prevenciju kroničnih bolesti je uveliko podcijenjen. Cjelovite žitarice sadrže obilje antioksidanata, minerala i vitamina. Svi ovi sastojci djeluju sinergijski kako bi spriječili razvoj bolesti srca.


3. Orašasti plodovi



Oni su izvanredan izvor mononezasićenih masnih kiselina koje pozitivno djeluju na zdravlje kardiovaskularnog sistema. Istraživanja su pokazala da dnevna konzumacija orašastih plodova smanjuje rizik od koronarne bolesti za čak 30%! Ovaj efekat je još izraženiji ako orašasti plodovi u vašoj ishrani zamjene “obrađene” grickalice bogate šećerom i zasićenim mastima.


4. Omega-3 masne kiseline



Prvi pokazatelj koristi povezane s omega-3 masnim kiselinama dolazi iz studije provedene među Injuitima na Grenlandu koji, unatoč prehrani koja se gotovo isključivo na temelji na konzumiranju životinjskog mesa koje dolazi iz mora, su iznenađujuće zdravog srca. Većina riba, a pogotovo masne poput lososa, sardina i skuša, sadrže velike količine različitih kiselina, a među njima i omega-3 masne kiseline koje igraju važnu ulogu u prevenciji određenih srčanih bolesti.

Ostali veći potrošači ribe, kao što su stanovnici Japana, imaju manju stopu oboljenja od koronarnih bolesti za gotovo 90% od stanovnika Sjeverne Amerike gdje se u prosjeku jede znatno manje ribe.


5. Zeleni čaj



Nedavne studije pokazuju da ljudi koji piju najmanje dvije šoljice zelenog čaja dnevno (oko 500 ml) imaju za 16% manju stopu smrtnosti od onih koji piju manje. Taj učinak je posebno izražen kod žena: Dok se stopa smrtnosti kod muškaraca koji redovno piju čaj smanjuje se za 12 posto, kod žena se smanjuje za 23 posto!


6. Čokolada

NEVJEROVATNI PRIMJERI PRIMJENE 3D PRINTANJA U MEDICINI








3D printeri nisu posve nova tehnologija, iako se tek u posljednjih godinu-dvije počela naširoko primjenjivati, uglavnom zahvaljujući jeftinijim 3D printerima koji se sada mogu kupiti i po cijeni od oko 200 dolara. Ipak za bolji printer treba izdvojiti i više novca (prosječan kvalitet varira između 1.200 i 2.000 dolara, dok vrhunski i dalje koštaju 200.000 dolara i više), ali i ovo će se uskoro promjeniti – patenti na kojim rade vrhunski 3D printeri ističu u 2014. godini, a Kina je već spremna da započne masovnu produkciju istih, zbog čega se najviše i očekuje da će ovi nevjerovatni uređaji uskoro biti dostupni kao što su to sada klasični 2D printeri.

Oni koji već posjeduju 3D printere pokazali su da je samo mašta granica, jer oni već printaju sve od automobila, pa do sitnih figurica, igračaka i odjevnih predmeta. No, ova tehnologija ima još jednu nevjerovatnu primjenu – a to je medicina. Naučnici su već uspjeli isprintati kožu, dijelove tijela, organe, napredne prostetske udove… a čini se da je ovo tek početak. Vrh ledenog brijega.

3D printeri su jedna od onih tehnologija sa nevjerovatnim potencijalom da revolucionizira medicinu. A ovo su samo neki od primjera nevjerovatnih primjena 3D printanja u medicini.


5. Printanje ljudske kože



Trenutni proces presađivanja kože, najvećeg ljudskog organa, kod žrtava opekotina zahtijeva bolno uklanjanje kože iz neoštećenog područja tijela pacijenta i presađivanje iste na dio tijela zahvaćen opeklinama. No, naučnici sa Sveučilišta u Torontu su razvili metodu za pravljenje “Bio-Tinte” od stanica kože.

Naučnici tvrde da njihov printer može proizvesti tkivo kože koje košta 1000 puta manje od trenutnih cijena.

Istraživači na North Carolina Wake Forest School of Medicine trenutno rade na projektu koji će u potpunosti eliminisati potrebu za (klasičnom) transpalnacijom kože. Oni su stvorili sistem u kojem kamere skeniraju ranu, zatim stvaraju 3D sliku, i napokon, koža se printa direktno na tijelo pacijenta. U pokusima, naučnici su bili u mogućnosti da izliječe ozljede kože u rekordnom vremenu, a nadaju se da će ovaj sistem raditi jednako učinkovito i kod ljudi.

3D koža ne samo da značajno ubrzava oporavak, ona također zančajno smanjuje rizik od infekcije, što je danas veliki problem.


4. Printanje organa za testiranje lijekova i vakcina



3D printanje bi se jednog dana moglo koristiti za proizvodnju zamjenskih tkiva i organa, ali ova tehnologija također ima potencijal za eksperimentalna testirannja lijekova i vakcina, i to bez pokusa na na živim ljudima i životinjama.

Sa novim mogućnostima, testiranje novih lijekova na živom ljudskom tkivu će omogućiti naučnicima da prate utjecaj određenog lijeka ili vakcine, bez ikakvih negativnih posljedica. Krajnji rezultat može biti značajno poboljšanje u učinkovitosti i isgurnosti lijekova.

Dr. Anthony Atala, direktor Instituta na Wake Forestu i glavni istraživač na jednom od ovakvih projekata, tvrdi da će se tehnologija uskoro koristiti za “predviđanje djelovanja lijekova i testiranje učinkovitost potencijalnih tretmana.” “Vi zapravo testirate ljudsko tkivo”, objasnio je. “Ovo funkcioniše mnogo bolje od testiranja na životinjama.”


3. 3D printanje kostiju



Prema japanskim medijima, naučnici sa Kyoto University Graduate School of Medicine su objavili da sada mogu stvoriti umjetne kosti pomoću 3D printera, a iste kosti su već testirali na ljudima.

Cijena pravljenja jedne kosti iznosila je manje od 8 eura (oko 1000 yen-a)!

Mark Frame, mladi hirurg iz Velike Britanije je razvio program koji će uštediti bolnicama na hiljade eura – te potencijalno spasiti mnogo života. Tradicionalno, modeli kostiju bolnice koštaju na hiljade eura, a pored svega, potrebno je i do nekoliko sedmica da se naprave. Novi 3D printani Markovi modeli koštaju oko 100 eura, budu gotovi za oko sedam dana, a već pomažu hirurzima prilikom priprema za složene operacije, čak i prije nego što pacijenti dođu do operacijske sale.

Ali to nije sve. Oštećene kosti se mogu popraviti koristeći novu tehnologiju koja uključuje 3D printanje. Na primjer, ako dijete ima određene mane na kostima vilice, postojeća se skenira, detektuje se defekt, a zatim se taj dio isprinta ‘ispravan’ te hirurški zamijeni. Za stvaranje ovakvih kostiju, 3D printer stvara skelu u obliku kosti i onda je puni matičnim stnicama odraslog čovjeka, stanicama koje imaju sposobnost da se razviju u različite vrste tkiva. Isprintani proizvod se operacijom ugradi u tijelo, isprintana skela kosti se u roku od tri mjeseca razgradi, a nju zamijeni potpuno nova zdrava kost.


2. 3D prostetski udovi